Sa muzičke scene Narodnog pozorišta
Politika, 21. 5. 1976
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
ČETVRTI MUZIČKI ALBUM:
PARALELNO SA MODERNOM
Sa muzičke scene Narodnog pozorišta
Licitarsko srce (premijera u Beogradu 1927). Reditelj Margarita Froman, scenograf i kostimograf Maksimilijan Vanka
15.
Preplitanje raznih ideološko-estetskih stavova, tako dinamično u muzici našeg veka, nije mimoišlo ni muzičko-scenska dela, operu i balet. Mada su oživljavanjem tradicije stvorena mnoga remek dela, ove forme su pošle svojim putevima.
Na muzičku scenu je stupio čovek našeg vremena, sa svojim problemima uznemirene psihe, složenim odnosima u potrošačkom društvu, potrebom za stalno novim saznanjima, aktivnostima... Čovek okružen automatikom sveta mašina, često otuđen od svoje sredine, željan lake zabave i društvenih priznanja... Opera i balet nalaze se danas usred svoje najburnije istorije, kao pravo ogledalo našeg vremena. U fazi koja je rodila i druge slične forme — mjuzikl, rok-operu, muzičku komediju, radio i TV-operu.
Opere i baleti velikana Moderne često su izvođeni i na jugoslovenskim scenama. Kako je put opere kao samostalne institucije bio kratak pre našeg veka (počeci u Zagrebu 1870, u Ljubljani 1892, a u Beogradu tek od 1920), a o samostalnijem životu baleta se može govoriti tek posle prvog svetskog rata, ipak se ovi žanrovi brzo uključuju u savremena repertoarska zbivanja.
Za moderan muzičko-scenski repertoar na beogradskoj sceni zasluge pripadaju brojnim dirigentima, počev još od 1920: I. Brezovšeku, K. Baranoviću, L. Matačiću, P. Miloševiću, J. Banduru, O. Danonu, D. Miladinoviću, K. Babiću i B. Pašćanu. Do danas su doživele prva izvođenja opere Jenufa (1928, ove godine obnovljena) i Kaća Kabanova (1956) Leoša Janačeka; Katarina Izmajlova (1937) Šostakoviča; Konzul (1953) Menotija; Zaljubljen tri naranče (1959) i Kockar (1961) Prokofjeva.
Mnogo je veći broj baletskih premijera, rasutih još od 1927, od prvog izvođenja jednog modernog dela, Debisijevog baleta Igre: Žar ptica, Petruška, Vilin poljubac i Orfej (Stravinski), Dafnis i Kloe, Bolero (Ravel), Hajduci (Šimanovski), Romeo i Julija, Pepeljuga (Prokofjev), Susret u Luisvilu (Žak Iber), Rođendan infantkinje (Volfgang Fortner), Ondina (Hans Verner Hence) i dr.
- Področja
- Refleksija in publicistika Opera Ples
- Osebe
- Margareta Froman
- Opomba
- Balet;
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1976-05-19-24_799-16