Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Pozorje stimuliše pisce

Alija Kebo, Oslobođenje Sarajevo, 28. 1. 1976

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
SUSRETI SA UMJETNICIMA POZORJE STIMULIŠE PISCE Stevo Žigon, selektor Sterijinog pozorja: Pozorje nije samo stimulator pisanja drama, već i pozorišnih kreacija Mostar, januara Stevo Žigon, umjetnik profinjene glumačke kulture, ne svakidašnje invencije i uvijek stvaralački nadahnut, do sada je u Mostaru boravio tri puta. Najprije je, 1954. godine kao vojnik - mostarskog Narodnog pozorišta postavio »Dragu Ruth« čije je izvođenje tadašnja kritika vrlo dobro ocijenila. Zatim je, pretprošle godine, u amfiteatru Radničkog univerziteta nastupio s nekoliko najpoznatijih monologa, dajući čitavu skalu izvanredno uvjerljivih likova Šekspira, Čehova, Krleže, Bihmera, Dostojevskog... Selektor Ovih dana Žigon je u Mostaru boravio u ulozi selektora Sterijinog pozorja, za koga kaže da nije samo festival jugoslovenske drame, već jedna mnogosložena pozorišna ustanova sa svojom izdavačkom djelatnošću, izložbama, susretima pozorišnih umjetnika iz zemlje i cijelog svijeta. Prvi put obavlja ovu važnu funkciju, i otud na pitanje da li je počašćen izborom za selektora odgovara: Osjećam veliku odgovornost kao selektor, ne toliko zbog straha što, možda, neću da odaberem najbolje predstave, već zbog toga što kao pozorišni radnik osjećam veliko poštovanje prema toj instituciji. Sa Žigonom smo razgovarali u Konjicu, nakon predstave »Grešni Herceg« Miroslava Jančića, kojom mostarsko Narodno pozorište konkuriše za Pozorje. I pored okolnosti da se zgrada ovog pozorišta adaptira, primjetio je Žigon, zahvaljujući entuzijazmu cijelog ansambla, »vozni red« pozorišne sezone odvija se po planu. On je rekao da su mostarski glumci napravili sjajan posao, da je njihova predstava puna ritma, ali je ostavio sebi za pravo da konačan sud o »Grešnom Hercegu« dadne kasnije, 20. februara, do kada će vidjeti sve ponuđene predstave. Ja bih kao selektor, birajući između prosječne predstave, na osnovu odličnog teksta, i odlične predstave na osnovu prosječnog teksta, prije izabrao ovo drugo. Trenutno sam na pola puta - obišao sam Trst, Ljubljanu, Celje, Skoplje i Mostar, onda dolaze na red Zenica, Zagreb, pa Banja Luka, Sombor, Subotica, Zrenjanin. Po onome što sam vidio mogu reći da je očigledan rast originalnih rediteljskih zamisli, a najviše bih se radovao kada bi ovogodišnje Pozorje, pored domaćih tekstova, afirmisalo i prave istraživačke pozorišne predstave. Glumac Konstatujući da se zanat glumca sastoji od učenja teksta pa do ulaska u tajne stvaralačkog postupka u glumačkoj umjetnosti Žigon kaže da naše pozorište mnogo duguje Sterijinom pozorju. Ono je stimulisalo jugoslovenske pisce da pišu za pozorište. Kad se kaže Sterijino pozorje, obično se sasvim opravdano misli na jugoslovensku dramsku literaturu, međutim, u posljednje vrijeme sve se više afirmiše pozorište zasnovano na toj nacionalnoj literaturi. Sve su brojnije predstave koje svoj dolazak na Pozorje ne opravdávaju samo svojom literarnom osnovom, već i svojom pozorišnom originalnošću. Najkraće rečeno: Pozorje nije samo stimulator pisanja drama, već i stimulator pozorišnih kreacija. Postaje evidentno da domaća drama upravo pogoduje razvitku originalne režije i prave kreativne glume. Pozorište Po njegovom ubjeđenju pozorište drži sudbinu u svojim rukama ta sudbina ovisi, u prvom redu, od toga kako će da pronađe prave stvaralačke puteve. Ali, smatra Žigon, velika opasnost pozorištu prijeti od pojednostavljenja glume koja se začne u televizijskom i filmskom studiju. Glumac na televiziji može da se hvata za prvo rješenje, ali pozorište je ustanova istraživačkog karaktera i, ako se rad sa televizije i filma prenese »na daske« onda pozorište gubi svoj smisao. Bitno svojstvo umjetnosti Steve Žigona jeste racionalni prilaz svakom liku koji tumači. Studiozno proučiti djelo, mirno ući i proniknuti u karakter, oživjeti ga pronicljivošću reditelja i ozračiti njime publiku to za njega znači odgovorno nositi svoju glumačku sudbinu... Osam mjeseci je Stevo Žigon, kao režiser spremao Dostojevskog. Dugo je radio i na Hamletu, Šekspirovoj tragediji koja se već devedeseti put izvodi u Beogradu i koju sada otkupljuju radni kolektivi. Neki su mu zamjerili na »sporosti«... Ipak, ja smatram da svaki umjetnik više dobija nego što daje. Na kraju našeg razgovora Žigon je ponovio svoje ranije mišljenja da je SR Bosna i Hercegovina pokazala veliku mudrost što njeguje pozorišnu umjetnost. Sarajevo, Zenica, Mostar, Banja Luka i Tuzla imaju dramske kolektive prvog ranga, i to im može da služi na čast. Alija KEBO

Ta članek še ni bil pregledan.

Oznaka arhivskega gradiva
1976-01-01-31_799-11
Javi napako na oder@slogi.si.