Hvar — leti ili zimi?
Lj. Sabić, Borba, 3. 9. 1963
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
Hvar — leti ili zimi?
Nekako u isto vreme kad su se završavale Splitske i Dubrovačke letnje igre, održane su i završne predstave Trećeg festivala jugoslovenskih amaterskih pozorišta na Hvaru, koji je prvi put ove godine imao takmičarski karakter. Učesnici su se (14 amaterskih kolektiva iz pet republika) borili za prvo, drugo i treće mesto i kao trofeje poneli zlatnu, srebrnu i bronzanu plaketu.
Namere organizatora da hvarski festival bude u izvesnom smislu finalni čin jugoslovenskog dramskog amaterskog pokreta, pod pretpostavkom da on za amatere predstavlja najveću nagradu i priznanje za nesebični, najčešće dugogodišnji rad sigurno postiže odgovarajući efekat. I mesto održavanja ovog festivala — Hvar sa bogatom kulturnom istorijom, koji, osim toga, upadljivom brzinom, zahvaljujući izvanrednoj klimi, prirodnom i arhitektonskom ambijentu, stiče reputaciju mondenskog turističkog centra — sigurno je jedna od važnih komponenti za uspeh organizovanja ovih priredbi.
Međutim, činjenica da se ova manifestacija održava paralelno sa festivalskim priredbama profesionalnih izvođača koje su koncentrisane u drugim mestima na Jadranu, baca je pomalo u zasenak i ne dozvoljava da na izvestan način preraste zainteresovanost meštana i ograničenog broja turista, stekne zasluženi publicitet i odjeke u javnosti.
Sudeći po mišljenjima koja se čuju u vezi sa ovim festivalom, publika se vrlo neravnomerno odazivala amaterskim priredbama. Sem dve ili tri predstave (na prvom mestu Šekspirov „Romeo i Julija“ i Ćopićev „Vuk Bubalo“) koje su privukle i preko hiljadu gledalaca, mesta u hvarskoj Venerandi bila su samo delimično popunjena, uglavnom zahvaljujući prisustvu amatera iz ostalih društava koji su se zatekli tu uoči ili posle svoje predstave. Osciliranje gledalaca bilo je uslovljeno, pre svega, kao što je slučaj i sa profesionalnim pozorištima, repertoarom. Popularnost izvedenih komada bila je nadmoćnija i od kvaliteta, jer, (kao merilo uzimamo odluke žirija) nijedna od najposećenijih predstava nije svrstana u tri najbolje.
Iz razgovora sa predstavnicima mesnih vlasti čulo se jedno dosta dobro obrazloženo mišljenje da amaterski festival ne bi trebalo održavati u „špicu“ sezone kada je mesto prepuno turista, ali čija interesovanja nisu usmerena (ili bar ne u dovoljnoj meri) na priredbe amatera već zimi kada, doduše, ima manje turista, ali još uvek dovoljno da ispune dvoranu čuvenog hvarskog pozorišta. Ako se pritom računa da je najrevnosniji posetilac amaterskih priredbi domaće stanovništvo, a istovremeno da se Hvar specijalizuje za zimski turizam, predlozi mesnih vlasti mogli bi da se uzmu u ozbiljno razmatranje, mada dosada festivali nisu organizovani ili uz pomoć i inicijativu hvarske komune. Izraženo je i mišljenje da bi Hvar bio spreman, ukoliko se ovaj predlog prihvati, da za dve prvoplasirane ekipe obezbedi kao nagradu letovanje na Hvaru u punoj sezoni.
LJ. SABIĆ
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Nagrade Ljubiteljsko gledališče Festivali
- Osebe
- Branko Ćopić
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1963-09-1201-1300_1253