Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Podijeljene Prešernove nagrade

Telegram, 14. 2. 1964

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
PODIJELJENE PREŠERNOVE NAGRADE Predsjednik upravnog odbora Prešernovega sklada SR Slovenije dr Heli Modic podijelio je u dvorani Slovenske filharmonije Prešernove nagrade za najznačajnija kulturna dostignuća u protekloj godini glumici Štefaniji Drolc, književniku Edvardu Kocbeku, književniku Mišku Kranjcu, slikaru Mariju Pregelju i Slovenskom oktetu. Pred velikim brojem javnih, kulturnih i političkih radnika dr Heli Modic govorio je o značenju ove nagrade i nagrađenih ostvarenja i nagrađenim umjetnicima predao diplome. Zatim je predsjednik Prosvjetno-kulturnog zbora SR Slovenije Ivo Tavčar govorio o historijatu nagrade i Prešernovu značenju na osnovu kojega je dan pjesnikove smrti proglašen narodnim kulturnim praznikom. U glazbenom dijelu programa simfonijski orkestar Slovenske filharmonije izveo je prvi stavak Simfonije Marjana Lipovšeka i Koncert za klavir i orkestar uc molu S. Rahmanjinova sa solisticom Dubravkom Tomšič. Po završetku Akademije predsjednik Skupštine SR Slovenije Ivan Maček priredio je u prostorijama Skupštine primanje u čast nagrađenih umjetnika. Obrazloženje nagrada: Štefanija Drolc primila je ovo visoko priznanje za izvoran koncept moderne dramske igre, profinjenu, zrelu, izražajnu i dinamičnu igru. Edvard Kocbek primio je nagradu za pjesničku zbirku »Groza« plod tridesetogodišnjeg rada, značajno ostvarenje koje otkriva bogat, zaokružen i originalan pjesnički svijet i svojim duhovnim formalnim dimenzijama razotkriva moralne dileme. Ova zbirka tvori posebno poglavlje suvremene slovenske poezije. Miško Kranjec primio je nagradu za roman »Mladost v močvirju«, najbolji prozni tekst u protekloj godini, sintezu dugogodišnjeg autorova umjetničkog zanimanja za rodno Prekomurje, ključ za razumijevanje cjelokupnog piščeva djela. Kritika je spomenuto djelo ocijenila kao jedan od najljepših umjetničkih autobiografskih dokumenata u slovenskoj književnosti. Marij Pregelj nagrađen je za slikarska djela izložena na izložbi u ožujku 1963. godine u Modernoj galeriji u Ljubljani. U Pregeljevom djelima nalazimo sintezu suvremenih i antičkih elemenata u kompozicijama na kojima je prisutan izuzetan osjećaj za ravnotežu, a slikareva konfesija ostvarena je izuzetnom, sugestivnom snagom. Slovenski oktet nagrađen je za umjetničku djelatnost u 1963. godini. Te godine Slovenski oktet priredio je oko devedeset koncerata od kojih treba posebno spomenuti nastupe na Dubrovačkom festivalu, u Puli, Mariboru, Trstu, Celovcu, Beču, SAD i Kanadi. Na svojim nastupima izvodili su djela slovenskih, jugoslavenskih i inozemnih autora i prikazali visoki stupanj vokalne reprodukcije, postigavši veliki uspjeh i kod publike i kod kritike. Osim spomenutih nagrađenih umjetnika nagradama Prešernovega sklada nagrađeni su i flautist Boris Čampa, solist na rogu Jože Falout, kipar Stane Jarm za plastiku »Talec«, Nives i Franci Vehovar za kvalitetno oblikovanje rasvjetnih tijela od furnira, Mile Korun za režiju tragikomedije »Talec«, inž. arh. Stanko Kristl za realizaciju poslovno-stambenog objekta u Velenju, Andrej Kurent za ulogu Einsteina u Dürrenmattovim »Fizičarima« i Kaligule u istoimenoj Camusovoj drami, Ivan Minatti za zbirku pjesama »Nekoga moraš imeti rad«, Nace Simončič za režijski, animatorski i recitatorski rad u kazalištu lutaka, France Slana za ciklus slika na temu potresa u Skoplju, Gregor Strniša za zbirku pjesama Odisej, Milan Šega za zbirku novela »Deček s piščalko«, Karel Zelenko za grafiku i ekipa Tvornice dekorativnih tkanina u Ljubljani.
Javi napako na oder@slogi.si.