Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Tri drame

Đorđe Đurđević, Borba, 5. 2. 1968

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
RADIO Tri drame „KURS JEZIKA“, radio-drama savremenog zapadnonemačkog pisca Hermana Mersa jedan je od onih radiofonskih testova koji od realizatora zahteva istraživačku upornost i nesvakidašnju uobrazilju. Mersova priča potresna je svojom jednostavnošću, ali upravo to uslovljava određene teškoće u oblikovanju, u pokušaju da se učine što je moguće pristupačnijim sve one strahote samoće i otuđenosti jedinke u vremenu tehnokratije i dehumanizacije. Herman Mers upoznaje nas sa jednim aktiviziterom koji u nekom velegradu prodaje gramofonske ploče. Posao mu ne ide od ruke, zarade nema, valja obijati stotine pragova i papaga, ponavljati onu konvencionalnu rečenicu: „Dobar dan, zovem se Ajhenberger“. Budući kupci nezainteresovani su, ili je njihov gnev izražen silinom kojom zalupe vratima. Scena se ponavlja iz dana u dan. Mora se živeti, i aktiviziterov brak doveden je u pitanje, ostaje samo jalova nada i bekstvo u alkohol. I kada, napokon, jedna starica postane u magnovenju poslednja kotva spasenja, ispostavi se da ni ona nije kupac, da je po sredi zabuna, da joj ploče za učenje engleskog jezika nisu potrebne, jer užasnutom aktiviziteru egzaltirano recituje stihove na tom istom jeziku. Tako se sve pretvara u košmar: i bat Ajhenbergovih koraka, i njegove molbe, i konvencionalni razgovori, i potajne želje da se ispliva iz sumorne stvarnosti. Unutrašnji monolozi kao pritoke i ponornice jednog grozničavog toka svesti udesetostručavaju se, dejstvuju haotično i kakofinično. Reditelj Petar Teslić i snimatelj Marjan Radojčić učinili su sve što je bilo u njihovoj moći da izraze tegobe i bezizlaznost Ajhenbergove sudbine. I kao eksperiment, i kao kreativni domet, i kao glumački rezultat Predraga Lakovića i Ljiljane Krstić, „Kurs jezika“ ostaje u sećanju (Radio Beograd, 27. januar). „VETAR“ Smiljana Rozmana, iako dramaturški hibridna tvorevina, nije bila lišena šarma jedne moderne bajke, kojoj ne nedostaje ni alegoričnosti, ni ironije, ni retkih satiričnih prizvuka. Poput ljubavnika sa živopisnih Pejneovih crteža, koje ništa ne može sprečiti da jedno drugom upućuju morzeovsku azbuku svojih srca i osećanja, i Rozmanovi dečak i devojčica, zaljubljeni u vetar, razdragani mladošću i ushićeni sopstvenim odlukama da istraju u neravnopravnoj borbi sa onima koji im uskraćuju slobodu emocija, plenili su prirodnošću i stodušnošću, kao i unutrašnjom lepotom čovečnosti. Utančanim smislom za poetsko groteskno, reditelj Boda Marković bio je tumač Rozmanovih humanističkih poruka (Radio Beograd, 27. januar). „IZ JEDNOG ODBAČENOG DELA“, dolazi u red onih tekstova Samjuela Beketa, u kojima se, kao u „Poslednjoj vrpci“, pomoću beskonačnog življenja. Stvarnost i snoviđenja Beketovog junaka ove tmurne monodrame kao da su u procesu raspada ličnosti, kao da svedoče potpuni raskorak između „iznenadnih besova“ jedne severnjačke psihologije i njene mizantropske agresivnosti. „Žalim jedino što bejah rođen“, viče nepoznati u ovom Beketovom delu, koračajući i osluškujući odjek svojih koraka na putu u nedođin. A za sve to vreme, opet umešnošću reditelja Petra Teslića, u potpunosti su iskorišćena metodska izražajna sredstva kojima se dočarava složenost i zagonetnost beketovskih preokupacija ljudskim životom i smrću. (Radio Beograd, 31. januar) Đorđe ĐURĐEVIĆ

Ta članek še ni bil pregledan.

Področja
Radio
Oznaka arhivskega gradiva
1968-02-9701-9800_9752
Javi napako na oder@slogi.si.