Unapređenje saradnje operskih kuća
Eugen Gvozdanović, Dnevnik, 13. 7. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
Inicijative
Na Simpozijumu operskih pozorišta Jugoslavije, održanom u Ljubljani, dat podstrek razmeni iskustava i saradnji
Kraj opersko-baletske sezone u jugoslovenskim muzičko-scenskim kućama bio je u znaku jednog, po broju učesnika nevelikog, ali po dalekosežnosti inicijativa veoma značajnog skupa. U okviru Operskog bienala, koji već godinama, naizmenično sa baletskim, organizuje Ljubljanski festival kao jedino poprište susretanja kompletnih operskih i baletskih izvođačkih ansambala Jugoslavije, održan je Simpozijum operskih pozorišta Jugoslavije, koji je potpuno prirodno u toku rada morao dotaći i problematiku baletskih ansambala u okviru muzičko-scenskih ustanova.
Organizovan na inicijativu Ljubljanskog festivala, a posvećen problematici opersko-baletskih pozorišta u sadašnjem trenutku razvoja i novim društveno-političkim okolnostima, simpozijum je izražavao veliku i stvarnu zainteresovanost i potrebu njegovih učesnika za jednim ovakvim skupom, na kojem bi se pokrenule preko potrebne inicijative na povezivanju delovanja opersko-baletskih pozorišta.
Dosadašnja situacija u tom pogledu bila je krajnje nezadovoljavajuća: potpuno zamrle aktivnosti sekcije muzičko-scenskih ustanova u okviru dosadašnje Zajednice profesionalnih pozorišta Jugoslavije samo su održavale izolovanost operskih kuća, koje su delovale potpuno zatvorene u svoje sredine, bez širih i sistematičnije zamišljenih kontakata među sobom, koji bi svakako potpomogli rešavanju ne malih problema opersko-baletske umetnosti u Jugoslaviji uopšte, a i olakšali njihovo rešavanje u lokalnim okvirima. Takođe i nedovoljno cirkulisanje umetnika i realizacija pojedinih ansambala, kao i gotovo nikakvo korišćenje mogućnosti zajedničkog opremanja predstava i drugih vidova ekonomisanja, bili su podsticaji da se o svim ovim pitanjima ozbiljno porazgovara.
Nov položaj kulture i umetnosti u okviru društvenog koncepta usvojenog novim ustavima i formulisanog u odlukama H Kongresa SKJ, takođe zahteva da se jasnije odrede i položaj i zadaci opersko-baletskih pozorišta u novim uslovima.
Zbog toga su i teme uvodnih referata bile posvećene ovim problemima, direktor beogradske Opere, Đorđe Đurđević, govorio je o položaju operskih kuća u svetlu ustavnih promena, a muzički kritičar iz Zagreba Đorđe Šaula o problemima zajedništva jugoslovenskih operskih kuća.
Na osnovu prethodno vođenih razgovora na dva sastanka za pripremu ovog Simpozijuma, kao i nakon trodnevnih diskusija, zaključeno je da postoje imperativni razlozi za odlučne korake ka prevladavanju dosadašnje zatvorenosti opersko-baletskih kuća, u cilju boljeg korišćenja umetničkih, tehničkih i materijalnih potencijala, boljeg međusobnog upoznavanja i informisanja, razvijanja međuteatarske i međurepubličke saradnje, ujednačavanja repertoarske i kadrovske politike, i politike istupanja u inostranstvu, te mnogih drugih pitanja od zajedničkog interesa, u interesu razvoja opersko-baletske umetnosti i njenog bržeg približavanja radnom čoveku.
Mnogo vremena posvećeno je radu na Samoupravnom sporazumu o udruživanju u Zajednicu, te su doneti veoma konkretni zaključci, rokovi i zaduženja u cilju realizacije dogovorenog udruživanja.
Simpozijumom je bio predložen i prednacrt Samoupravnog sporazuma. Može se očekivati da će ovaj sastanak predstavnika scensko-baletskih pozorišta dati snažan podsticaj za mnoge nove inicijative, čiji rezultati treba da se osete već u toku sledeće pozorišne sezone.
Eugen Gvozdanović
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Opera
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-07-01-31_799-11