Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Šta je za vas bio događaj godine

Politika Beograd, 26. 7. 1975

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
Tradicionalna letnja anketa »Politike« ŠTA JE ZA VAS BIO DOGAĐAJ GODINE Dr VLADIMIR JOVIČIĆ, republički sekretar za kulturu SR Srbije, Beograd: Knjiga i njena sudbina 4. Nedavno je Skupština SR Srbije donela mere kojima se, posle višegodišnjih rasprava o teškom položaju knjige i još težem materijalnom položaju onih što ih pišu, konačno stvaraju i materijalni preduslovi da se ubrza protok knjige od izdavača do čitalaca, da se samoupravno povežu autori i izdavači, da se u velikoj meri i trajno poboljša materijalna stimulacija pisaca u svim oblastima stvaralaštva - i nauke i književnosti... Sad se razložno mogu očekivati promene nabolje i u ostalim vidovima života knjige i njenog autora. Možda se jedan ovakav događaj ne bi morao smatrati kulturnim u užem smislu te reči, ali se ja ipak za njega opredeljujem u uverenju da će, makar i posredno, značajno obogatiti kulturni život i doprineti umnožavanju baš onih kulturnih događaja za koje se u ovakvim anketama najčešće opredeljujemo. LUKA PAVLOVIĆ, književnik, Sarajevo: ,,Umjetnost Bosne i Hercegovine", "Rituali umiranja jezika", "Vir" • Uoči Bosanskohercegovačkog sabora kulture (održanog u decembru prošle godine) bila je otvorena izložba "Umjetnost Bosne i Hercegovine“. Dobra je namjera priređivača (Umjetnička galerija) bila da se na najbolji mogući način predstavi likovno vrijeme od 1945. do 1974. godine - slikarstvo, crtež i grafika, skulptura. Tako je sačinjena impozantna lista devedeset autora, od Romana Petrovića, Ive Šeremeta, Ismeta Mujezinovića, Mice Todorović, Voje Dimitrijevića, Hakije Kulenovića, Branka Šotre, Rizaha Štetića, Mirka Kujačića pa preko Bore Aleksića, Feđe Avdića, Mersada Berbera, Tomislava Dugonjića, Arfana Hozića, Dževada Hoze, Boška Kućanskog, Franje Likara, Ibrahima Ljubovića, Ismara Mujezinovića, Virgilija Nevjestića, Afana Ramića, Mehmeda Zaimovića do najmlađih. Djela devedesetorice nisu usputna panorama ili prigodna retrospektiva već jedan živi, bogati umjetnički organizam koji harmonično proširuje, i tendencijama i kvalitetom, ukupni likovni prostor Jugoslavije danas. Utoliko ova izložba, sada prepuštena radoznalosti posjetilaca Umjetničke galerije Dubrovnika i Ljetnih igara, jeste prilika više da se upozna jedan mnogima nepoznati stvaralački period, značajan i po broju umjetnika i po trajnijem zračenju njihovog likovnog opusa. „Rituali umiranja jezika" pjesnika, romansijera i esejiste Oskara Daviča, te roman „Vir" pjesnika Jure Franičevića-Pločara jesu djela od posebnog značenja za našu književnu sadašnjost, za našu kulturu. Goranova nagrada Daviču i NIN-ova nagrada Pločaru tek su dio priznanja koja s razlogom mogu da pripadnu ovim djelima, tek jedan znak njihove posebnosti i šireg smisla. MIROSLAV BELOVIĆ, pozorišni reditelj, Beograd: Retrospektivna izložba Milana Konjovića • Retrospektivna izložba Milana Konjovića u Muzeju savremene umetnosti bila je praznik. Ne samo svedočanstvo jednog silovitog i savremenog slikarskog temperamenta nego i povest o tome koliko je potrebno snage i izdržljivosti da umetnik ostane veran svojoj viziji sveta. Ta izložba je nosila intenzitetom, bogatstvom i raznolikošću. Ali to nije bio samo čudesan bahanal boja. Iz tih slika je zračio jedan dramatičan, nemirni život. I još više: zračilo je naše vreme. U žitima Konjovićevim, na njegovim portretima, mrtvim prirodama, našao sam brazde i svoje zemlje i celog sveta. Naše i opšte je retko srećno sjedinjeno na platnima somborskog majstora: i emocije i razum. Ta prolećna retrospektiva u Beogradu bila je uzbudljiva umetnička odiseja - šezdeset godina smele i opasne igre sa suncem i bojama našeg podneblja! A iz svih tih lutanja slikarskih avantura Milan Konjović je izašao ceo i postojano zaljubljen u naš pejzaž i u naše likove. Njegove slike se hrane našom realnošću, ali žive svojim samostalnim životom. ESAD MEKULI, književnik, Priština: Arhitektonsko rešenje "Split " 4 Oduševljen sam arhitektonskim rešenjem i realizacijom urbanističkog projekta „Split ІІІ". Ovaj projekat, nedvosmisleno potvrđuje visok domet naše nauke i pokazuje da se mogu ostvariti gotovo fantastična dela udruživanjem i sinhronizovanim delovanjem nauke, umetnosti i politike; da između korisnog i lepog vlada uvek harmonija. RADE BUDALIĆ, glavni i odgovorni urednik časopisa „Most", Mostar: Sabor kulture... Rijetko je koja kulturna akcija imala tako široku i mobilizatorsku osnovu kao Bosanskohercegovački sabor kulture, čiji se smisao nije iscrpio u samom činu održavanja kao što je to često slučaj sa kulturnim skupovima. Teško bi bilo evidentirati, a još teže vrednovati sve one inicijative i manifestacije, počevši od bezimenih do onih umjetnički bogatih i sadržajnih, koje je, bilo neposredno ili posredno, inicirao Sabor kulture. Ipak, izdvojio bih izložbu "Umjetnost Bosne i Hercegovine 1945—1975", pripremljenu u čast Sabora, koja je vrijedan pokušaj valorizacije poslijeratnog likovnog stvaralaštva u ovoj republici. Izložba je pokazala neočekivano visok stepen likovne zrelosti bosanskohercegovačkih umjetnika i ozbiljnost u traganju za vlastitim likovnim izrazom. To se posebno odnosi na grupu grafičara, koji su prevladali zamke tradicionalnog načina izražavanja i na sasvim osoben način se uključili u najsavremenije jugoslovenske pa i evropske likovne tokove. JORDAN LEOV, književnik, Skoplje: Izabrana dela Mihaila Apostolskog Makedonska istoriografska misao posebno je obogaćena izdavanjem izabranih dela u šest tomova iz višegodišnje publicističke i naučne delatnosti general-pukovnika i akademika Mihaila Apostolskog. Ovaj izbor posebno impresionira fundamentalnim naučno-teoretskim doprinosom novijoj vojnopolitičkoj istoriji makedonskog naroda, jer je u obradi značajnih vojnih i političkih istorijskih događaja autor pristupio kritički i analitički i zato, njegov opus ima trajniju naučnu vrednost. Osim toga ovaj izbor je i poseban prilog širenju revolucionarnih klasnih tradicija našeg narodnooslobodilačkog rata i revolucije. Izdavanje izabranih dela akademika Apostolskog predstavlja i veliki napor i poduhvat makedonskih izdavača u štampanju naučnih radova vojno-istorijskog karaktera, čiji autori poseduju visoko vojnoteoretsko poznavanje što je i posebna garancija za stručni kvalitet štampanih radova. ČEDOMIR MIRKOVIĆ, književni kritičar, Beograd: Pripovetke Žike Lazića i pesme Predraga Čudića Protekle sezone, po mom mišljenju, nije bilo događaja od opštekulturne vrednosti, dakle takvih dela i pojava koji bi po značaju prevazilazili jednu oblast i određenu delatnost. Utisak je da se više o kulturi govorilo, nego što se u kulturi stvaralo. Mene je - budući da pratim savremenu literaturu — obradovala pojava dve dobre knjige: zbirke pripovedaka Žike Lazića „Vašar“, koja sadrži mnoge kvalitete savremene proze i pesničke knjige Predraga Čudića „Opšta bolnica", koja se autentičnošću jasno razaznaje u prilično uniformnom pesničkom stvaranju poslednjih godina. VLADETA R. KOŠUTIĆ, profesor Univerziteta, Beograd: Roman "Sto godina samoće". • Roman savremenog kolumbijskog književnika Gabrijela Garsije Markesa „Sto godina samoće" (Prevod objavljen u izdanju BIGZ-a, Beograd, 1974). Ne verujem da ću do kraja života pročitati išta slično, niti da će išta slično biti napisano do smaka sveta. IZET SARAJLIĆ, književnik, Sarajevo: Izdavanje Čehova i Majakovskog, čitanje Koneskog i Vijona U vremenu između ova dva leta više sam pisao nego čitao. Ipak mislim da su „Radova“ Sabrana dela A. P. Čehova u deset knjiga i Izabrana dela V. Majakovskog u pet tomova koja su upravo izašla u izdanju „Veselina Masleše" - oni događaji na planu knjige koje bi najpre trebalo izdvojiti. Ali nemalo istinskog uživanja meni je donelo i čitanje „Zapisa“ Blaža Koneskog, za koje nisam siguran da su izašli u ovom periodu, kao i „Veliko zaveštanje" Fransoa Vijona u prevodu Kolje Mićevića... BOŽO BEK, kustos — voditelj Galerije Suvremene umjetnosti, Zagreb: Dve nove i dve preuređene galerije 4 U protekloj sezoni grad Zagreb je dobio dvije nove i dvije preuređene galerije - zar to nije poseban događaj? Otvorene su galerije: „Karas“, koju vodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, i „Račić“, koja pripada grupi samostalnih likovnih umjetnika i njena funkcija je da bude u prvom redu prodajnog karaktera, kako bi našim građanima omogućila da uz najpovoljnije uslove dođu do originalnih umjetničkih djela. Adaptirali smo Galeriju primitivne umjetnosti - konačno(1) - i Galeriju u Dubravi, u jednoj od najdinamičnijih zagrebačkih opština na području kulture. Otvaranje novih i preuređivanje već postojećih galerija omogućeno je materijalnom pomoći Interesne zajednice kulture Zagreba. D» VASILIJE KALEZIĆ, književni kritičar, Novi Sad: Kao naročito značajne događaje, koji su me najviše uzbuđivali i za koje mislim, objektivno, da mogu biti od velikog uticaja na razvoj naše društvene i kulturne misli, izdvajam ovoga puta tri: borbu Saveza komunista za marksizam i marksističko shvatanje i tumačenje pojava u istoriji i danas; proslavu stogodišnjice smrti Svetozara Markovića i „Krležin obračun s nama", u izvođenju Radeta Šerbedžije. VASJA PREDAN, pozorišni kritičar, Ljubljana: Šta izdvojiti? Izdvajati iz sveukupnog stvaralaštva, bez obzira na ograničen vremenski period, ono što je najimpozantnije - svakako je veoma nezahvalno. Razloga za to ima više - od subjektivne selekcije i relativizacije do često veoma problematičnih, tako reći nasilnih vrednosnih kriterija koji zaobilaze ili sputavaju suštinska značenja, a otvaraju prostore tako „neuhvatljivoj“ kategoriji kao što je lični ukus. Čak su i poređenja kao mogući metod klasifikacije i valorizacije česte problematična, ali ako već pravimo „hijerarhiju“, onda ona može biti relevantna jedino sa aspekta „približnog" vrednovanja. U razdoblju koje nas zanima, u slovenačkom umetničkom i opštekulturnom stvaralaštvu bilo je dosta značajnih događaja ali oni u celini ne prevazilaze jedno opšte, prosečno dugogodišnje stanje. Ograničavajući se na literaturu i pozorište, ne mogu mimoći ove stvaralačke domete: roman odnosno antologiju proznih napora Lojzeta Kovačiča „Preseljevanja" (Selidbe), tekst koji na originalnom principu sjedinjuje u novu celinu već poznata Kovačičeva dela, ali koji baš tim integrišućim autorskim intervencijama, kraćenjima, u novim delovima i komentarima svedoči o piscu koji je u artističkom i značenjskom pogledu sumnjivo revitalizirao savremena nastojanja slovenačke proze, a u njih ugradio sebe, svoj život i svoje iskazivanje kao uspon, dostojan najintenzivnijih savremenih proznih poređenja. Iz poetske produkcije treba izdvojiti zbirku Nika Grafenauera „Štukature", svakako vrh sadašnjeg slovenačkog pesničkog artizma, elokvencije, strogosti i perfekcije. Možda je najteže eksponirati pozorišne domete, mada nesumnjivo istupa drama Andreja Hinga „Izgubljeni sin" u izvođenju Mestnega gledališča ljubljanskega u fantastično nadahnutoj režiji Mileta Koruna i izvrsnim glumačkim dostignućima, među kojima treba posebno naglasiti doajena slovenačkih glumaca Vladimira Skrbinška i Milenu Zupančičevu. Svakako bi ova slika bila potpunija ako bi uključila bar još likovne i arhitektonske te muzičke kreacije - među njima valja ponovo spomenuti izvrsne resitale pijanistkinje Dubravke Tomšič - ali za ovakvu kompletnu sliku autor ovih redova nema ni hrabrosti ni relevantne kompetencije. GOJKO DAPČEVIĆ, književnik, Titograd: Kultura u pokretu Od izvanrednog značaja za kulturni život Republike su sve brojnije i sadržajnije manifestacije i akcije masovnog kulturno-umetničkog samoorganizovanja, susreti i smotre dramskih amatera u Bijelom Polju, mladih muzičara u Herceg-Novom, bleh muzike u Tivtu, recitatora u Pljevljima, folklora u Ulcinju, djelatnosti međurepubličkih zajednica, one već poznate priznate u Pljevljima i one nove u Dubrovniku, sve ove i još mnoge druge smišljene aktivnosti - koje postaju nova tradicija - za mene su zaista događaj sezone. Zato što one utvrđuju temelje zajedništva i osjećanje bratstva i jedinstva među našim ljudima i narodima, i zato što su njihovi nosioci mahom mladi ljudi iz radničke, seoske, srednjoškolske sredine; oni koji nose društveni razvoj. Susrećući se i stvarajući rezultate i vrijednosti, oni utkivaju kulturu u društveni život; oni, tako, čine da kultura ne ostaje ušančena, konzervirana u institucije već da živi, da bude „kultura u pokretu" - povezana sa idejom revolucije, da podstiče aktiviranje stvaralačkih snaga cijeloga naroda, da bogati saznanje i proširuje vidik i pojam društvene i ljudske stvarnosti. Dr VLASTIMIR ERČIĆ, upravnik Narodne biblioteke „Žika Popović", Šabac: Izgradnja domova kulture u Tutinu, Trgovištu i Krupnju Vidim tri događaja u kulturi SR Srbije od izuzetnog značaja. Doneta je odluka o izgradnji domova kulture u Tutinu i Trgovištu. NIP „Politika" je odlučila da izgradi dom kulture u Krupnju. Tri nerazvijene opštine kroz nekoliko godina probuđenom solidarnošću razvijenijih dobiće prve objekte kulture. Sama odluka je poseban datum, a dan otvaranja ova tri doma značiće početak jednog novog vremena. Istorija kulture tih mesta deliće se na vreme do na vreme posle otvaranja pomenutih domova. Svakodnevna kultura i umetnička zbivanja će tako postati „dosanjani san" ovih siromašnih komuna i njihovih žitelja. U tome vidim dovoljno razloga da verujem u prvorazrednost ovih događaja, ne samo za ova tri mesta, već i šire. MIRA STUPICA, glumica, Beograd: Vraćanje publike pozorištu Za mene je u protekloj sezoni bilo najdivnije što su pozorišta bila prepuna publike koja je dolazila prirodno, bez nekih inicijativa sa strane i aranžmana. Pozorišna publika je iz godine u godinu sve brojnija. Uzbudili su me veliki pozorišni spektakli kao što je Slobodište, zatim Vukov sabor u Tršiću i Veliki školski čas u Kragujevcu. Raduje me, isto tako, eksplozija amaterskih manifestacija koje su najbolji rasadnici kulture i umetnosti. Od prikazanih predstava izdvojila bih, kao veoma uspele Čehovljevog „Galeba“, „Divove sa planine" i „Mladića", uz sve ostale dobre stare predstave kao što je „Kralj Ibi" ili „Tarelkinova smrt" koje dočekuju novu mladu publiku. BOKO STOJIČIĆ, urednik Televizije Beograd: Zbivanja, oko knjige" 4. Svestranost i sveobuhvatnost sagledanja da je problem knjige u žiži naših gorućih nerešenih pitanja. Kad se o njoj uskoro čuje i reč pisaca, biće u toj oblasti društvenoga posla završena etapa prilaza, načela i polazišta. Događanje je sve ono što se oko knjige" zbilo za ovo nekoliko godina, ali - događaj je upravo ove sezone naša opšta usredsređenost „na književnost", na spremnost i pripravljenost da mu putovanja do čitaoca skratimo - konkretno, efikasno, i nepojedinačno, nego svi. ANTONJIN MAHEK: JOZEF MALINSKI, 1818 (u Narodnom muzeju u Beogradu) VIKTOR BARVICIUS: NA ULICI, 1864. (Sa izložbe „Češko slikarstvo u XIX i na početku HH veka")

Ta članek še ni bil pregledan.

Javi napako na oder@slogi.si.