Deca u ratu i ostalo
Miodrag Kujundžić, Dnevnik Novi Sad, 1. 8. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
KULTURNA HRONIKA
FILMSKI FESTIVAL U PULI
DECA U RATU I OSTALO
Pete večeri prikazani filmovi „Zimovanje u Jakobsfeldu" i "Proletnji vetar”
PULA, 31. jula Film „Zimovanje u Jakobsfeldu" reditelja Branka Bauera još jednom vraća razgovor o našem filmu na temu o detetu pred kamerom i na ekranu. Bauerovi protagonisti su deca, znana iz romana Arsena Diklića „Salaš u malom ritu“, ali ovde data u drukčijoj dramaturškoj funkciji. Autor je umeo da s decom radi, umeo je da ih podstakne na stvaralačku spontanost pri kojoj su se mališani identifikovali se junacima voljenog i znanog romana čije su likove tumačili.
Ovako kao Bauer, u poslednje vreme jedino je s decom umeo da radi Obrad Glušćević. I kao što je pre neku godinu bez rezerve podržala Gluščevićevog,, Vuka samotnjaka“, tako je sada Arena podržala Bauerov kreativni pristup deci i njihovim izražajnim mogućnostima.
Prava ili prividna humanost Folksdojčera
"Zimovanje u Jakobsfeldu", je, inače, deo već završene i još neprikazane televizijske seriji rađene po Diklićevom romanu,, Salaš u malom ritu". Za potrebe te serije Diklić je dopisao deo priče i baš taj dopisni deo ispunio je gotovo ceo film „Zimovanje u Jakobsfeldu".
U selo Jakobsfeld, priča film, kod bogatog folksdojčera dolazi da kao slušče radi protagonista priče mali Milan. Radeći, on obezbeđuje hranu i lekove za svog malog druga Rašu, koga je inače iz partizanskog odreda imao da otprati u selo.
Liku folksdojčera, kojeg tumači Slobodan Perović, i reditelj Branko Bauer i tumač uloge poklonili su izuzetnu pažnju. Bežeći od klišea, po kome folksdojčer već pri pojavi otelovećuje zlo, reditelj je, svakako sledeći misao scenariste, gradio lik zatvorenog čoveka koji tek pri kraju otkriva narav sebičnog seoskog bogataša. Ali, dok ne otkrije svoju sebičnost, taj je Folksdojčer mek i kad je odlučan mio i kada ispoljava svoju moć među sunarodnicima. On brine o svom seoskom bogatstvu, ćutke podnoseći neizlečivo bolesnu ženu i tugu za dvojicom sinova, palih za ideale „velikog rajha“.
Toj blagosti doprinela je i igra Slobodana Perovića, koji je imao više sluha za plemenite nego za okrutne crte tumačenog lika. Bežeći od klišea, tvorci ovoga lika stvorili su figuru koja u gledalištu izaziva pre sažaljenje nego (što bi trebalo) gnušanje, nalazeći opravdanje za sažaljenje pre svega u ličnoj viziji tumačenog karaktera. Prividno humanost njegova je na kraju pokazana, ali ipak verbalno, pa stoga ne i dovoljno sugestivno.
Zaokupljen likom folksdojčera, pak, reditelj je napore i ideale malih ratnika prikazao kao neku vrstu dečije igre, a ne kao ozbiljni ljudski čin mališana koji su u jednom trenutku nadrasli svoje godine za celu ljudsku zrelost.
Posle Bauerovog filma prikazan je, van konkurencije, „Proletnji vetar" reditelja Rajka Ranfla. Zbog čega je žiri ovo delo isključio iz konkurencije za nagrade jasno je: nije, međutim, jasno zbog čega je ono snimljeno.
Ranfl bi da priča o studentskoj ljubavi. Tu je jedan kazanova iz potkrovlja, tu su studentkinje koje love momke, kao što" onaj kazanova sa svojim drugovima vitla cure danju i noću.
Pa dobro: recimo da naši studenti zaista povaljuju studentkinje kao prostitutke, i recimo da se one daju povaljivati. Ali, sem što žive u tom promiskuitetu, sem što hrle u grupni seks, valjda ti studenti još nešto rade; valjda barem i jedu (a ne samo piju) valjda ponekad i uče, a ne teraju stalno vetar kapom.
Film,,Proletnji vetar“ je u svome domenu ono što većina takozvanih novokomponovanih narodnih pesama u muzici što pornografija y literaturi. Film od ovoga gori, opakiji, malograđanskiji, moralno pokvareniji, a za omladinu o kojoj bi da govori uvredljiviji, ne samo da ne ovome festivalu verovatno nećemo videti, nego smo takvih filmova u našoj kinematografiji uopšte malo videli.
Miodrag Kujundžić
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Film in TV Festivali
- Osebe
- Arsen Diklić
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-08-01-12_799-7