Drama i komedija
Branislav Milošević, Borba Beograd, 12. 10. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
Drama
i komedija
Gostovanja Primorskog dramskog gledališča iz Nove Gorice i Narodnog kazališta „Ivan Zajc“ iz Rijeke u „Teatru Bojan Stupica“ u Beogradu
Mala, ali radna pozorišna družina iz Nove Gorice prikazala je na svom prvom gostovanju u Beogradu dramatizaciju Cankarove novele ,,Sluga Jernej i njegovo pravo". Uoči proslave 100-godišnjice Cankarovog rođenja ova predstava zauzima, svakako, posebno mesto u repertoaru goričkog teatra.
Dramatizator i reditelj Jože Babič odvažio se da dramskoj formi razvije priču o slugi Jerneju, pretpostavljajući, valjda, da ovo delo ni pod kojim uslovima ne može ništa da izgubi, ako, uz ostalim, ne dobije, bar nešto više u očiglednosti sa kojom će biti predstavljena nepravda naneta Jerneju i klasi kojoj on pripada. Govoreći našim današnjim žargonom, Babič je tumačio nepravdu nanetu Jerneju kao dramu o nepriznatom minulom radu, u kojoj je moguće nazreti i obrise društvenog sistema u kojoj je takva drama moguća. Babičeva preduzimljivost i odvažnost nije, nažalost, uspela da nadomesti sve praznine u ovoj „dramskoj fresci“ i tako smo dobili predstavu u kojoj se mnogo priča, a malo radi, mnogo dokazuje, a tek ponešto pokazuje. Babičeva plemenita namera da scenski oživi jedno delo iz školske lektire donekle je bila osujećena obilatim korišćenjem onih istih sredstava kojima se i đaci služe kad pišu o lektiri — prepričavanjem, citiranjem, opisivanjem.
U ulozi sluge Jerneja pojavio se Stane Rastresen, član tršćanskog ansambla koji je svesrdno pomogao ansambl goričkog teatra da odigra ovu predstavu; njegova pomoć bila je velika, ali još uvek nedovoljna da izvuče predstavu i glumce iz okvira sitnorealističkog teatra.
Već sutradan, na istoj sceni, u ,,Teatru Bojan Stupica", gostovalo je riječko kazalište sa komadom "Duhi" Draga Žervea.
Žerve je jedan od onih velikih pesnika „maloga mista" kroz čije se delo prelamaju duh i kolorit jednog kraja i vremena. Pored komedije „Duhi“, o čijem pravom mestu i značaju u hrvatskoj književnosti postoje podeljena mišljenja među znalcima Žerveovog dela, ovaj plodni pisac napisao je još nekoliko komedija.
"Duhi" nas uvode u atmosferu ,,malog mista“ iz onih prošlih, „pasanih“ vremena kad su anđeli palili svako veče zvezdice na nebu, a o automobilima, aeroplanima i čudima naših dana ni govora nije bilo. U to vreme i u takvom jednom, „malom mistu", stari, „imbambinati", što će reći, podetinjali Celestin hoće da se ženi lepom i sirotom Mare. Sve je to, ustvari, uredila Celestinova sestra, Karmela, opajdara i alapača varoška koja je oduvek bila trn u oku poštenim i vrlim mesnim gospama. Baš nekako uoči same svadbe, vraća se „s naviganja" Marin „frajar“ Ive i, uz pomoć Koba i Frana, stručnjaka za ujdurme svake vrste, preokreće situaciju u svoju korist: Celestina, noću, napadnu „duhi“ i lepo mu savetuju da se odrekne Mare, što ovaj, prepadnut, učini, uz oduševljenje mesnog javnog mnjenja i očajničke pokušaje Karmeline da ga odvrati od svake odluke.
Sve se, dakle, lepo završava, dobri bivaju nagrađeni, zli ismejani, a blagonakloni gledaoci prijatno i obavezno zabavljeni predstavom koju je jednostavno i tečno režirao Vlado Vukmirović. Zapaženije uloge tumačili su Slavko Šestak (Celestin), Mia Saso (Karmela), Ivan Bibalo (Gobo) i Zdenko Botić (Frane). Scenograf Antun Žunić i kostimograf Ksenija Jeričević uspeli su da dočaraju duh i ukus vremena sa „anziskarti“ u kojem se događaju „Duhi“.
Branislav MILOŠEVIĆ
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Gledališče Gostovanja Dramatika
- Producenti
- SNG Nova Gorica
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-10-01-15_799-5