Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Sjećanje na Františeka Langera

Dr G. Senečić, Vjesnik, 22. 8. 1965

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
U PRAGU JE UMRO JEDAN OD NAJUGLEDNIJIH ČEŠKIH PISACA Sjećanje na Františeka Langera Neslužbena proslava čehoslovačkog državnog blagdana u zagrebačkom kazalištu U Pragu je u 77. godini umro narodni umjetnik, književnik svjetskog glasa, dr František Langer, uz Karela Čapeka najugledniji i najslavniji češki pisac između dva rata kad je, naročito svojim dramskim djelima, ovladao pozornicama ne samo u svojoj zemlji nego i preko njenih granica. I naša kazališta mnogo su ga izvodila čak i više nego renomiranog Čapeka, pa je tako npr. samo Hrvatsko narodno kazalište izvelo nekoliko njegovih dramskih djela koja su starijim generacijama još i danas u živom sjećanju: »Periferija«, »Obraćanje Ferdiša Pištore«, »Deva kroz ušicu igle«, »Konjanička izvidnica« i posljednje koje je izvedeno neposredno pred drugi svjetski rat »Broj 72«. A baš izvedba drame »Broj 72« povezana je s jednim značajnim događajem na sceni HNK. Naime, nakon minhenskih događaja, naše kazalište, godine 1938. kao svake godine prije toga, nije izvodilo na čehoslovački državni blagdan 28. listopada svečanu predstavu Smetanine »Prodane nevjeste«, nego je toga dana stavilo na repertoar reprizu Langerove drame »Broj 72« i pozvalo slavnu prvakinju češkog kazališta i filma Jirinu Štepničkovu da na češkom jeziku u okviru našeg ansambla odigra glavnu ulogu. Taj repertoarni potez tadašnje kazališne uprave (Ježić Batušić i Dujšin) imao je svoga odjeka: ipak se neslužbeno slavio čehoslovački državni blagdan i to dramom koja se odigrava u kaznionici, a koju je napisao Židov František Langer. Zagrebačka publika osjetila je taj protufašistički protest, do posljednjeg mjesta ispunila gledalište, a velika češka gošća Štepaničkova bila je zasuta cvijećem i ovacijama. Nakon predstave dogodila se i neočekivana i nenamještena demonstracija na samoj pozornici. Pratilac Jirine Štepničkove, koji je bio i njezin šaptalac na našoj predstavi, režiser Gabriel Hart, pročitao je adresu praških glumaca našim glumcima, a direktor drame Dubravko Dujšin, koji je i sam igrao u drami »Broj 72«, improvizirao je svoj odgovor, dostojan njega, velikog slobodara i antifašista. Dramska djela Františeka Langera imala su mnogo uspjeha posvuda, pa i na zagrebačkoj pozornici. Toliki naši najveći glumci kao Josip Pavić ili, na primjer, nezaboravni trolist Nina Vavra - August Cilić - Nada Babić u Langerovoj »Devi kroz ušicu igle«, ili Vika Podgorska, Dubravko Dujšin, Ljubiša Jovanović i Janko Rakuša u »Broju 72« briljirali su u glavnim ulogama majstorski napisanih Langerovih dramskih djela koja su sva odisala specifičnim langerovskim humanizmom u prikazivanju običnog čovjeka. Langer je osim svog glavnog djelovanja kao dramski pisac dao značajnih djela i na drugim područjima: u prozi, književnosti za djecu, memoarima i publicistici, a za sve vrijeme rata, živeći u emigraciji u Londonu, najaktivnije je djelovao na tamošnjoj radio-stanici ulijevajući svojim zemljacima preko etera hrabrost da izdrže i dočekaju oslobođenje. Vrativši se poslije oslobođenja u svoju zemlju Langer je nastavio književni rad dobivši za nj i najznačajnije priznanje svoga naroda: naslov narodnog umjetnika. Ipak, uz njegova značajna djela na drugim književnim područjima Langerovo ime ostat će najtrajnije kao dramskog pisca. On je češkoj drami dao nov jezik koji je čuo u miljeu pučana na praškoj periferiji i obogatio ga svojim osjećajem jezika i poezije. Dr G. SENEČIĆ

Ta članek še ni bil pregledan.

Javi napako na oder@slogi.si.