Blagonaklono gledalište
M. Vujanić, Oslobođenje, 5. 3. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
FESTIVAL »KRATKOG METRA«
BLAGONAKLONO GLEDALIŠTE
Ili: kako je proteklo prvo veče smotre jugoslovenskog »kratkog metra«
Dva filma ispred ostalih: »Hrčak« Petra Lalovića i »Zakonom zaštićeno« Nikše Jovićevića
Beograd, 4. marta
Dok poklonici »kratkog metra« još nisu sjeli na svoja mjesta u Velikoj dvorani Doma sindikata, jedan od članova žirija 22. festivala jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma, upozorio nas je na moguća prijatna iznenađenja i pored neosporne činjenice da u ovovrsnoj produkciji vlada kriza, iza koje, logikom optimiste, slijede bolji dani.
Tako i bi: rezime poslije prve, uvodne i svečarske večeri, mogao bi da bude sadržan u konstataciji jednog od gledalaca, koji ovaj put nisu ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta: »Pa i nije tako loše!«. Gledalište je šta više bilo veoma blagonaklono čak i onda kada nije imalo osobitog razloga kao što je to bio slučaj sa filmom Borislava Gvojića Pozorje 74 (proizvodnja »Neoplante«), u kojem je malovaroški pristup ovoj kulturnoj manifestaciji mogao da isprovocira i iritira.
Plodovi tuđeg rada
Dva filma »Hrčak« Petra Lalovića (FRZ-Beograd) i »Zakonom zaštićeno« Nikše Jovićevića (Filmski studio Titograd i FRZ Beograd) bila su najsvjetliji trenuci prve festivalske večeri. I oba, da bude čudnije, imaju nečeg zajedničkog: odnos prema kulturnim dobrima. Hrčak prema prirodnim, a čovjek prema nasljeđenim. I Hrčak i čovjek uzimaju za sebe plodove tuđeg rada...
Ali, dok je Lalovićev film metaforičan, Jovićevićev govori o nemaru prema kulturno-istorijskim spomenicima. Tekst Mirka Špadijera i Sretena Asanovića, koji nije lišen i satirične žaoke, u mnogome je doprinio da film »Zakonom zaštićeno« bude film opomena, uz ono obavezno pitanje koje iz poruke neminovno slijedi: kako steći naviku čuvanja kulturnog blaga? Jer, eto, očigledno je da tablica sa natpisom »Zakonom zaštićeno« nije garancija da će se čovjek prema nasljeđu odnositi s poštovanjem, kakvo, inače, sam očekuje.
O ratu na dva načina
Što se, pak, ostalih ostvarenja tiče (prve večeri bilo ih je prikazano osam) sa maksimalnom znatiželjom i posebnim pijetetom sagledan je kratki igrani film Dušana Vukotića »Skakavac« (»Zagreb-film«) u kojem je na sažet način, u 15 minuta, ovom vremenom dječaku ispričana priča o prošlom ratu. Vukotićeve ruke, kad je majstorstvo u pitanju, i ovaj put nisu omanule. Ali, kao i uvijek kada se radi o kvalitetu njegovih ostvarenja, koristi se daleko jača dioptrija. U ovom slučaju to nije trebalo činiti.
Dokumentarac Zvonimira Sakside »Više od bratstva« (»Zastava-film«) evocira, takođe, na ratne dane, na oktobar 1941. godine, na vrijeme kada je Hitler naredio istrebljenje Slovenaca. Čin istrebljenja podrazumijevao je i seobu u Srbiju. Od 7 150 Slovenaca 6 000 se poslije oslobođenja vratilo iz Šumadije. Ostalo je sjećanje na izuzetno gostoprimstvo. I međusobna ljubav. Veća od bratstva. Tema je bila »jača« od kreativnih moći autora.
Kad mačak zavoli ribu
Trajče Popov se predstavio filmom »Viđenja«, u proizvodnji »Vardar-filma«. Pečalbari iz svih krajeva svijeta sretnu se jedanput godišnje na rodnoj grudi. To je susret različitih svjetova i vremena. Ogroman raspon savladan osjećanjem ljubavi prema postojbini. Gotovo mitski zov čovjeka da se vrati.
Turistička reportaža Matjaža Klopčiča »Kras-svijet bajke« (»Viba-film«) ispričana je jezikom dobrodošlice, a jedini animirani film, viđen prve festivalske večeri »Akvarijum« Slobodana Milića (»Dunav-film«) u ciglih minut i 14 sekundi ispričao je šok-priču o prastarnom (ne) prijateljstvu (mačak i riba) iz kojeg se rađa novo biće. Dakle, film u kojem dosjetka nije sama sebi svrha.
Druge festivalske večeri na programu će biti prikazano 11 filmova.
M. VUJANIC
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Film in TV Festivali
- Osebe
- Matjaž Klopčič
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-03-01-31_799-7