Veliki uspjeh Sarajevskog »Figara«
Tadija Dorđević, Oslobođenje Sarajevo, 3. 7. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
LJUBLJANSKA HRONIKA
VELIKI USPJEH SARAJEVSKOG »FIGARA«
Opšta je ocjena da je Sarajevska opera dala predstavu koja se dugo pamti
LJUBLJANA, 2. jula - U okviru Petog opernog bienala, kojim su započele ovogodišnje 23. po redu međunarodne ljetne priredbe u Ljubljani, sa izvanrednim uspjehom nastupila je Sarajevska opera. Predstavom »Figarova ženidba« Volfganga Amadeusa Mocarta sarajevski umjetnici su naprečac osvojili Ljubljančane. Kritičari radija, televizije i štampe, a posebno posjetioci, jednodušni su u ocjeni da je to bila »predstava koja se pamti«.
Komplimenti su upućeni cijelom ansamblu, koji je »od početka do kraja znao šta može i želi«. Revnosni hroničar opernih predstava u »Dnevniku« Petar Kušar, ipak, ističe da »najviše zasluga za uspjeh gostiju iz Sarajeva ima dirigent Teodor Romanić, moćni, temeljito pripremljeni i mocartovski suptilni glazbenik, koji je usmjerio ritam radnje...«
Kritičar »Dela« Pavel Mihelčič naglašava izvanredni režiserski postupak Georgija Parvanova, koji je »imao vrlo dobre saradnike u scenografu Željku Marjanoviću i kostimografu Heli Kojović-Volfart«. Svi se takođe slažu da je Aleksandar Dokić bio izvrstan Figaro, da je Milica Buljubašić interpretacijom Grofice u trećem činu bila »vrhunac predstave«, dok je Gertruda Munitić u ulozi sobarice Suzane pored pjevačkih prikazala i »rijetke glumačke kvalitete«.
Ako je ovo upoznavanje Sarajevske opere u ljubljanskoj »Križanki« proteklo s ne baš brojnom publikom, zaključuje se, onda je sigurno da će svaki naredni nastup umjetnika iz Sarajeva biti neuporedivo privlačniji. Jer, dobro se pamti — daleko čuje...
»Partizanski obrazi«
Pod naslovom »Partizanski obrazi« ovdašnja izdavačka kuća »Borec« štampala je zbirku sa 52 grafička portreta poznatog i priznatog umjetnika i borca Božidara Jakca. Radi se o svojevrsnom partizanskom dnevniku u grafici, nastalom »na licu mjesta«, između borbi i predaha, između života i smrti.
U ovom, zacijelo jedinstvenom, izdanju Božidar Jakac ukratko i riječima opisuje saborce koje je portretirao, a objavljuje i zanimljiv prilog o tome kako je nastajala partizanska grafika. Predgovor su napisali akademik Josip Vidmar i Janez Mesnel.
Oprečne ocjene »Popevki«
Iako je od ovogodišnje »Slovenske popevke« poprilično prošlo, tako da se i nagrađene melodije sve rjeđe pjevuše, rasprave o njoj se tek stišavaju. I, dok prilično usamljeni dr Nikica Kalodera uporno ostaje pri svom starom mišljenju da je »s tehničke i profesionalne strane »Popevka« najbolji festival u Jugoslaviji«, domaćini su znatno samokritičniji. Predsjednik Skupštine grada Ljubljane inženjer Tone Kovič je izjavio:
»Po mom mišljenju, Festival je iz godine u godinu sve slabiji: ili smo se u zadnje vrijeme navadili kvalitetne priredbe i ukus nam se izoštrava. Ljubljana je, ipak, bogata kulturnim priredbama i ako nešto nije sasvim kvalitetno ne može zadovoljiti...«
Dobro upućeni tvrde da je inž. Kovič u pravu, ali kažu da i dr Kalodera ima pravo imajući u vidu kvalitet ostalih jugo-festivala...
Tadija DORĐEVIĆ
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Gostovanja Opera Festivali
- Osebe
- Josip Vidmar Božidar Jakac
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-07-01-31_799-11