Ljutnja »Izgubljenog sina«
T. Dorđević, Oslobođenje Sarajevo, 17. 7. 1975
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
LJUBLJANSKI POZORIŠNI RAZGOVORI
LJUTNJA »IZGUBLJENOG SINA«
Mestno gledališče se može pohvaliti enormno velikom posjećenšću svojih predstava — Zahtjev da se korjenito izmijeni finansijsko vrednovanje pozorišnog učinka
Ljubljana, 16. jula
Povodom stogodišnjice rođenja Ivana Cankara, Ljubljansko Mestno gledališće će, u režiji Žarka Petana, narednu pozorišnu sezonu započeti poznatom farsom »Sablazan u Šentflorijanskoj dolini«. Potom će uslijediti »Vječiti mladići«, »Mačja igra«, »Subota, nedjelja ponedjeljak«, »Mrtvački ples« i, najzad, »Zbog inventure, otvoreno«. Repertoar je utvrđen na vrijeme, a to što mu se prilazi s izvjesnom zebnjom ima svog razloga. Ističe se da jednostavno neće biti nimalo lako potvrditi, a pogotovo nadmašiti ono što je postignuto tokom minule pozorišne sezone.
Četiri nagrade osvojene izvedbom »Izgubljenog sina« na ovogodišnjem Sterijinom pozorju u Novom Sadu predstavljaju samo dio zaista vrijednih rezultata što ih je ova renomirana pozorišna kuća postigla u protekloj sezoni. Uspjesi su bilježeni na sve strane. Pored šest planiranih i odigranih premijera, na primjer, kao »višak« je izvedena »Jama« i, sa ljubljanskom Pozorišnom akademijom »Kmetija«. Pored uspjelih »izleta« u Novi Sad i Jajce, te Dubrovnik, Beograd i Šabac, ljubljanski umjetnici su gostovali u 25 slovenskih gradova i dali 98 predstava za 34.000 gledalaca.
Uvijek puno gledalište
Umjesto planiranih 305 Mestno gledališče izvelo je 326 predstava, koje je posmatralo 113 hiljada gledalaca, to je ono čemu se pridaje posebna pažnja. Smatra se da dobra posjećenost koliko potvrđuje ispravnu repertoarsku opredijeljenost ovog teatra isto toliko govori i o kvalitetu izvedbi. Zvanični podaci kažu, da prosjek posjetilaca prelazi granicu od 100 procenata. Na većini predstava su, naime, unošene dodatne stolice, te zainteresovanim posjetiocima ustupane ulaznice koje inače sljeduju trenutno odsutnim abonentima.
Ta činjenica, uz napomenu da Mestno gledališče ima 10.500 pretplatnika i saradnju sa 120 radnih organizacija, škola i opštinskih zajednica za kulturu, svakako je uticala da ova kuća ostvari gotovo 80 odsto veće vlastite prihode od ovdašnje Drame. Upoređenje sa »susjetkom« nije nimalo slučajno. Navodi se primjer, recimo, da su za isti broj gledalaca Drami potrebne samo dvije, a Mestnom gledališču tri predstave zbog skučenog prostora. Tu su ujedno pokazatelji o velikoj opterećenosti i znatno nižim ličnim dohotcima članova ovog ansambla u odnosu na druge kuće.
S pozornice u radne organizacije
Navodeći da se još poneko koristi »djedovinom«, odnosno povlaštenim položajem iz prošlosti, u Mestnom gledališču Ljubljana uz ostalo konstatuju: »To je sasvim suprotno svim usvojenim načelima Ustava, koji određuje, da samo rad i rezultati rada svakom uslovljavaju njegov položaj. Postojeće stanje je u suprotnosti sa svim prihvaćenim načelima, od zaključaka i rezolucija do najviših društvenih organizama u SFRJ do osnovnih stavova Kulturne zajednice Ljubljane, gdje je zapisano, da će se vrednovati samo rad i njegovi rezultati...«
Dok se na jednoj strani može biti zadovoljno onim što se postiže na umjetničkom planu, kao i u animiranju pozorišne publike kvalitetnim nastupima, ljubljansko Mestno gledališče je, na drugoj strani, najblaže rečeno, kivno na to kako se vrednuju stvarni rezultati izvan tih sfera. Pitajući se zašto oni, pored svih rezultata, na neki način predstavljaju »izgubljenog«, odnosno, kako smatraju, zanemarenog »sina«, u ovom kolektivu zahtijevaju korijenite promjene u finansijskom vrednovanju pozorišnog učinka. Insistiraju, u stvari, jedino na tome da se kao isključivi kriteriji uzimaju rad i rezultati rada. Čvrsto uvjereno da će uspjeti s takvim stavom Gledališče je riješeno da se sa pozornice »spusti« u radne organizacije i mjesne zajednice.
T. DORĐEVIĆ
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Gledališče Nagrade
- Osebe
- Žarko Petan Ivan Cankar
- Producenti
- Mestno gledališče ljubljansko
- Uprizoritve
- KMETIJA, Bevk, 1975 IZGUBLJENI SIN, Korun, 1974 JAMA, Kragelj, 1975 POHUJŠANJE V DOLINI ŠENTFLORJANSKI, Petan, 1975 MAČJA IGRA, Jan, 1975
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1975-07-01-31_799-1