Preskoči na glavno vsebino
Oder Portal slovenskih uprizoritvenih umetnosti
Enciklopedija

Prema kraju - mirnije

N. L., Novi list, 31. 7. 1975

Dostop do članka je zaklenjen

Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.

  • Izpolnite vlogo za dostop

    Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.

    Izpolni vlogo
  • Dostop imam že odobren

    Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.

    Prijavi se
DrP 22. FESTIVAL JUGOSLAVENSKOG IGRANOG FILMA U PULI I DALJE NA ČELU PREMA UKUSU PUBLIKE Evo jednog kadra iz filma »Doktor Mladen« pokojnog Midhata Mutapčića. Film je prikazan prve večeri i naprečac je osvojio publiku koja je to pokazala i glasanjem za svoju nagradu. Slijeva su LJUBIŠA SAMARDŽIĆ, IGOR GALO, LJUBA TADIĆ i ZVONIMIR ČRNKO. U filmu su okupljena i druga popularna glumačka imena, pa je i to jedan od razloga ovom uspjehu. PETE VEČERI FESTIVALA Korak u totalnu neizvjesnost Korak u drugu polovicu Festivala, doima se, nakon sinoćnjih projekcija, više kao posrtaj u totalnu neizvjesnost u pogledu onoga što nas još čeka. Sad je, naime, već teško povjerovati da mi znamo za neke donje granice bilo u pravljenju, bilo u vrednovanju filmova. Kad vas, jedne te iste večeri, pogode u glavu dva ovakva filma, spremnost da se prizna kako je sve moguće, postaje čovjeku vrlo bliska. I ocjena rada žirija dobiva sada jedan obrat: pitanje kako neki filmovi nisu ušli u konkurenciju, ustupa sada pred pitanjem kako neki filmovi jesu ušli? »Zimovanje u Jakobsfeldu« Branka Bauera. U glavnim ulogama: Slavko Štimac, Slobodan Perović, Milan Srdoč. Ovo je prije svega strip, sniman za televizijsku seriju, što se sabijanjem epizoda i presnimavanjem na normalnu filmsku vrpcu nije uspjelo sakriti. To je, zatim, ne samo strip za djecu, nego i dječji po razini svojih ideja. Na kraju, to je vrlo loš strip, loš čak i u osnovnim tehničkim elementima, što je i u našoj kinematografiji već prava rijetkost. Pa kako je onda dospio u konkurenciju? Vjerujem da su posrijedi (ako nije republičko-pokrajinski ključ) bili čisto racionalni motivi, jer ono što se ovdje vidi i čuje nije baš ništa. Za taj film žiri je učinio (a i producenti) najviše: najprije se čekalo da bude presnimljen u Londonu, zatim je došao na obradu u Ljubljanu, ovdje nije bio gotov u roku i žiri je putovao da ga vidi u laboratoriju, a na Festival je stigao u zadnji trenutak. Možda je čitava ova odiseja utjecala na sentimentalne porive članova žirija (i oni su samo ljudi, zar ne?), a možda im se zaista to učinilo dovoljno dobrim za konkurenciju. Biti ovdje u nešto siguran, potpuno je nemoguće. Ovih se dana često, u povodu 30. obljetnice naše kinematografije, spominjao u osvrtima i jedan od prvih naših »bestselera«, Čapov film »Vesna«. U prigodnim retrospektivama to svakako ima smisla, ali praviti danas film u duhu prastare »Vesne« u najmanju je ruku deplasirano. Upravo to učinio je Rajko Ranfl svojim »Proljetnim vjetrom« prikazanim sinoć u informativnoj sekciji. Čudno je koliko se ovdje dobre tehnike »prolilo« u jedan prazan film koji nije čak ni dobra opereta. Sve je tu papirnato: tanka priča, usiljeni humor, besmislene igrice, prazni likovi, bezživotna gluma... Nije to čak ni osobit kič. »Proljetni vjetar«. Rajka Ranfla. U glavnim ulogama: Mirjana Nikolić, Marinko Šebez, Marko Simčić, Janez Hočevar. Film je prikazan u informativnoj sekciji. TIHOMIR STANIČIĆ NA KONFERENCIJI ZA ŠTAMPU: PREMA KRAJU - MIRNIJE RAZGOVORI O FILMOVIMA »JAD« I »DEČAK I VIOLINA« - BEZ SUKOBA: »SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO SVRŠI« Festival se primiče kraju, istina završnica se ne osjeća u iznenađenjima i preokretima, već u mirnu i spokojnu dočekivanju novih filmova, u pomirenjima kojima se okončavaju nesuglasice sa žirijem, u gotovo »sve je dobro, što se dobro svrši«. Jučer se na skupu novinara i festivalskih gostiju na uobičajenoj konferenciji za štampu vodio razgovor s autorima filmova »JAD« (KIRIL CENEVSKI) i »DEČAK I VIOLINA« (JOVAN RANČIĆ). CENEVSKI je, najzad, poslije nekoliko godina »okolišanja« i duga rada, u Puli premijerno prikazao svoj drugi film; JOVAN RANČIĆ je došao na Festival s nagradom iz Moskve, a u Puli ga je dočekalo mjesto u informativnoj sekciji. Za »JAD« KIRILA CENEVSKOG, film koji bi se žanrovski mogao uvjetno obilježiti kao »povijesni spektakl«, stavljena je među prisutnim sudionicima jučerašnje press-debate primjedba da djelu nedostaju potrebni podaci (kao: kada se radnja filma događa, itd.). Na špici filma postoji najava, objasnio je Cenevski, ali ona je napisana staroslavenskim pismom i sadrži potrebne podatke: da smo u 1071. godini, da su zbivanja iz vremena nakon Samuilova carstva i da su neki likovi autentični. Tako sam postupio jer nisam htio da film zazvuči historijski. Mene je malo interesirao povijesni podatak, zanimala su me stanja i duh vremena. A kako ima malo dokumenata iz tog doba, konzultanti su mi bili najpoznatiji stručnjaci, kao bizantolog Grigorije Ostrogorski i povijesničar umjetnosti Vojislav Durić. Bilo je najteže otkrivati kako se živjelo u tim vremenima. Preko rituala nastojali smo prodrijeti u duh vremena. A umjesto kora iz antičke tragedije, ritual je u filmu imao odraziti kolektivni duh. Također, nastojali smo da ritualne prizore učinimo što autentičnijim i stilizacija ne postoji. Na pitanje zašto se među glumcima nalaze i strani umjetnici, režiser Cenevski je odgovorio da je film vrlo komunikativna djelatnost i da je to šansa da se narodi međusobno upoznaju. JOVAN RANČIĆ svojim filmom »DEČAK I VIOLINA« samo je gost na Festivalu, jer se ovaj film prikazuje u informativnoj sekciji. Ipak režiseri i suradnici ovog filma nisu imali zamjerki na račun žirija, iako se neposredno pred pulski festival dogodilo da dobije nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi (Srebrna nagrada u žanru dječjeg filma). Autora su upitali da li ima namjeru da i dalje pravi dječje filmove jer, kao što je poznato, ova vrsta filma u našoj kinematografiji nije osobito zastupljena, a reklo bi se niti cijenjena. Planova da snimamo nove dječje filmove NA ŽALOST imamo. Kažem »na žalost«, jer kad sam na projekcijama i kada pratim reakcije djece, sa zadovoljstvom kažem: imam novi projekt za dječji film! N. L. Sovjetski glumac OLEG VIDOV, jedan od protagonista u filmu »Jad«, dobro je obavio svoj dio posla, ali na press-konferenciji ostao je šutljiv FESTIVALSKA ĆASKANJA ODGOVARA NAM EPSKO Premijerno prikazivanje filma Kirila Cenevskog »Jad« bio je povod da se prisjetimo njegova prvog filma »Crno sjeme« od prije nekoliko godina i da autora zapitamo nije li u oba djela prisutan određeni pristup povijesnim događajima: Epski pristup odgovara duhu našeg čovjeka i odražava stanje našeg življenja. Želim formirati estetiku koja se odvaja od ostalih i koja sugerira nove forme. Mislim da je dramaturgija u formi naracije bila, i bit će sigurno najlakši zahvat u izradi dramskog djela. Mene kao režisera daleko više provocira i potiče forma stanja kolektivna uma. Pripovijedanje povezuje ta stanja, ali priča je ispod tih stanja i ona postoji da bi određena stanja povezivala. KOLIKO JE »JAD« POVIJESNI FILM? - Uopće nije bila namjera da se pravi povijesni film s činjenicama koje postoje u historiji. Period koji je filmom zahvaćen = kraj XI stoljeća meni služi da bih pokušao načiniti sintezu duha kroz stoljeća, do današnjeg dana. Moj film tretira sukob Crkve i dogme s narodom, a to treba pružiti odgovor o pravom čovjeku i pravom životu. -HOĆETE LI I U NOVOM FILMU, AKO GA SPREMATE, BITI ZADRŽAN EPSKI PRISTUP TEMI? Hoće. A ŠTO MISLITE O OVE GODIŠNJOJ PULI? - Festival pokazuje raznolikost domaćeg filma, ali i malu produkciju koja je, još uvijek, neprogramirana. U organizacionom pogledu grad Pula angažiraniji je oko Festivala nego što je bila ranijih godina. N. L. ARENA ZA "JELENA" NA VRHU BEZ PROMJENE Pregledom glasova publike nakon projekcije četvrte večeri, ništa se nije promijenilo u redoslijedu vodećih filmova. Prvi je zasad i dalje »Doktor Mladen« s ocjenom 4,35, slijede »Crvena zemlja« (4,34) i »Divota prašine« (3,56). »Jad« Kirila Cenevskog »progurao« se na predzadnje mjesto (2,97), a »fenjer« i dalje nosi »Strah« s ocjenom 2,94. Današnji program Arena, 20.30 sati: »KRAS SVIJET BAJKE«, kratki EP film M. Klopčiča »Viba-filma«. »HITLER IZ NAŠEG SOKAKA«, cjelovečernji film Vladimira Tadeja, »Jadran filma« i »Croatia filma«. Prikazuje se u konkurenciji. U glavnim ulogama: Nikola Simić, Ružica Sokić, Boris Dvornik, Ivan Hajtl, Dušan Bulajić, Zvonko Lepetić. Film je u koloru, a dugačak je 2.550 metara. »MUKE PO MATI«, cjelovečernji film Lordana Zafranovića, »Jadran filma« i »Croatia filma«. Prikazuje se u informativnoj sekciji. U glavnim ulogama: Boris Cavazza, Božidarka Frajt, Alicia Jachiewicz, Žarko Radić, Hermina Pipinić. Kolor. Dužine 2.955 metara. PROJEKT RIJEKA FIORELLO LA GUARDIA projektno poduzeće za izradu investiciono-tehničke dokumentacije termo-elektro-i hidro energetskih instalacija inžinjering KOMENTAR GLEDALIŠTA Ištvan Lagoši, stomatolog, Subotica: Tematski, Festival je vrlo različit, zanatski dobro rađen. Ideologija nekih filmova je nejasna, filozofske poruke nikakve. Dva večerašnja filma, »Jad« i »Dječak i violina«, rađena su s puno pretenzija i malo umijeća. Koviljka Kosanović, radnik, Titograd: Ne razumijem se mnogo u film i možda me zato filmovi u Puli ne oduševljavaju. Dosađujem se, a mislila sam da će to biti filmski interesantan festival. »Jad« mi se dopada, »Dečak i violina« me nije zanimao. Marijan Latin, kazališni radnik, Zagreb: Neka mi oproste autori, ali »Jad« me potpuno razočarao. Scenarij je pisan po priručniku za mesare i vještice. Ne znam kakav umjetnički efekt se htjeo postići s detaljnim prikazivanjem klanja svih vrsta životinja, pa i ljudi. Branimir Matijašević: prosvjetni radnik, Kragujevac: Što je htio režiser filma »Jad«? Za koga je snimljen film »Dečak i violina«? Prvi ima izvrsnu scenografiju, ali nikakvu fabulu, a drugi je obitelj Rančić snimila za obiteljski album. Režiser Cenevski je imao dobre suradnike. Možda i ideje, ali je rezultat tog rada loš film. Cecilija Mugašević, student, Maribor: Dobro je to što smo dobili dokumentarac o starim običajima Makedonaca, ali je loše što to nitko nije pratio komentarom. To je film za turiste, a ne za Festival igranog filma. Kornelija Gagrica, student, Rijeka: Luk i voda - tako ja ocjenjujem filmove »Jad« i »Dečak i violina«. I usudim se reći: Puljani su jedini Jugoslaveni koji vide u što se sve troši novac naše kinematografije. Kad bi se sabrali ti bačeni milijuni za nikakva ostvarenja imali bismo novaca za genijalne filmove. D. M. F.

Ta članek še ni bil pregledan.

Oznaka arhivskega gradiva
1975-07-01-31_799-7
Javi napako na oder@slogi.si.