Kakva je, dakle, domaća drama
Vjesnik, 21. 4. 1965
Dostop do članka je zaklenjen
Nekatere vsebine so zaradi zaščite avtorskih pravic dostopne samo uporabnikom z odobrenim dostopom.
-
Izpolni vlogo
Izpolnite vlogo za dostop
Ogled gradiva bo omogočen za 30 dni.
-
Prijavi se
Dostop imam že odobren
Prijavite se z geslom, ki ste si ga izbrali.
Kakva je, dakle,
domaća drama
Na novosadskoj »Tribini mladih« u ponedjeljak su kazališni radnici koji sudjeluju na desetom »Sterijinom pozorju« vodili zanimljiv razgovor o temi »Kakva nam je drama«. Prevladava mišljenje da je posljednjih godina zapažen osjetniji napredak u suvremenom domaćem dramskom stvaralaštvu kojem je poseban impuls dalo »Sterijino pozorje«.
U protekloj deceniji od 360 prijavljenih predstava za jugoslavenske kazališne igre oko 240 rađeno je na originalnim domaćim dramskim tekstovima.
Ovu intenzivniju dramsku produkciju, međutim, nisu podjednako prihvatile sve kazališne kuće u našoj zemlji. Izuzetak čine slovenski teatri koji su dosad igrali gotovo sva iole bolja ponuđena djela domaćih autora. Takvu repertoarsku politiku publika je dobro podržala.
U Slovenskom narodnom gledališču posljednjih nekoliko sezona broj gledalaca se gotovo utrostručio.
Neki beogradski kritičari smatraju da je odnos između kazališta i dramskih pisaca još uvijek nepovoljan i da se upravo time može objašnjavati siromaštvo repertoara suvremenim dramskim tekstovima.
Nisu rijetki slučajevi da kazališta ponuđene dramske tekstove drže u ladicama jer ne odgovaraju njihovim »visokim umjetničkim zahtjevima«. Rezultat takvih shvaćanja, prema mišljenju pojedinih kritičara, jest i porazna bilanca nedavnog natječaja koji je raspisala Zajednica jugoslavenskih profesionalnih kazališta. Od 37 prispjelih dramskih tekstova nijedan nije nagrađen, iako su »neki bolji od onih koji se izvode na ovogodišnjim kazališnim igrama«. Osnivanje dramskih studija u većim teatrima pridonijelo bi da se domaći tekstovi bolje prezentiraju, a slabije drame doradom učine scenski izražitijim.
Bilo je i takvih mišljenja da danas ne postoji suvremena drama, ali da razlog za takvo stanje ne treba isključivo tražiti u odnosima kazalište-dramski autor, već u lošoj vrijednosti dobrih domaćih drama. Rečeno je, također, da osim »Sterijinog pozorja« nema dovoljno suradnje između kazališnih kuća u republikama, pa je dramska produkcija pojedinih jezičnih područja gotovo nepoznata drugim kazališnim centrima. (Tanjug)
Ta članek še ni bil pregledan.
- Področja
- Dramatika
- Producenti
- SNG Drama Ljubljana
- Oznaka arhivskega gradiva
- 1965-05-3801-3900_3662