Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Kakva je, dakle, domaća drama

Vjesnik, 21. 4. 1965

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
Kakva je, dakle, domaća drama Na novosadskoj »Tribini mladih« u ponedjeljak su kazališni radnici koji sudjeluju na desetom »Sterijinom pozorju« vodili zanimljiv razgovor o temi »Kakva nam je drama«. Prevladava mišljenje da je posljednjih godina zapažen osjetniji napredak u suvremenom domaćem dramskom stvaralaštvu kojem je poseban impuls dalo »Sterijino pozorje«. U protekloj deceniji od 360 prijavljenih predstava za jugoslavenske kazališne igre oko 240 rađeno je na originalnim domaćim dramskim tekstovima. Ovu intenzivniju dramsku produkciju, međutim, nisu podjednako prihvatile sve kazališne kuće u našoj zemlji. Izuzetak čine slovenski teatri koji su dosad igrali gotovo sva iole bolja ponuđena djela domaćih autora. Takvu repertoarsku politiku publika je dobro podržala. U Slovenskom narodnom gledališču posljednjih nekoliko sezona broj gledalaca se gotovo utrostručio. Neki beogradski kritičari smatraju da je odnos između kazališta i dramskih pisaca još uvijek nepovoljan i da se upravo time može objašnjavati siromaštvo repertoara suvremenim dramskim tekstovima. Nisu rijetki slučajevi da kazališta ponuđene dramske tekstove drže u ladicama jer ne odgovaraju njihovim »visokim umjetničkim zahtjevima«. Rezultat takvih shvaćanja, prema mišljenju pojedinih kritičara, jest i porazna bilanca nedavnog natječaja koji je raspisala Zajednica jugoslavenskih profesionalnih kazališta. Od 37 prispjelih dramskih tekstova nijedan nije nagrađen, iako su »neki bolji od onih koji se izvode na ovogodišnjim kazališnim igrama«. Osnivanje dramskih studija u većim teatrima pridonijelo bi da se domaći tekstovi bolje prezentiraju, a slabije drame doradom učine scenski izražitijim. Bilo je i takvih mišljenja da danas ne postoji suvremena drama, ali da razlog za takvo stanje ne treba isključivo tražiti u odnosima kazalište-dramski autor, već u lošoj vrijednosti dobrih domaćih drama. Rečeno je, također, da osim »Sterijinog pozorja« nema dovoljno suradnje između kazališnih kuća u republikama, pa je dramska produkcija pojedinih jezičnih područja gotovo nepoznata drugim kazališnim centrima. (Tanjug)

This article has not been reviewed yet.

Categories
Dramatika
Archival material identifier
1965-05-3801-3900_3662
Report a problem to oder@slogi.si.