Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Teatar kao kritika građanskog društva

Branislav Milošević, Borba, 16. 3. 1976

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
DRAMA SLOVENSKOG NARODNOG GLEDALIŠČA U BEOGRADU Teatar kao kritika građanskog društva „Opera za tri groša“ Bertolda Brehta, (reditelj Peter Ločak), „Žive kao svinje" DŽ. Ardena (reditelj Zvone Šedlbauer) i „Emigranti“ S. Mro- žeka (reditelj Žarko Petan) Prošle nedelje videli smo tri predstave Drame SNG-a iz Ljubljane. Četvrtu predstavu, „Vanjušinovu decu“, najpre otkazanu, zbog „više sile", vremenskih neprilika koje su zaustavile dekor negde na pu- tu prema Beogradu, a zatim u nevreme zakazanu, iste veče- ri kad je izvođena predsta- va,,Emigranata“, nismo uspe- li da vidimo, ali time naš utisak o ovom gostovanju, po svoj prilici, ne bi bio bitno izmenjen. Gledali smo, Dakle, tri predstave nacionalne Drame najstarijeg slovenačkog pozo- rišta, a da nismo videli ni jedan komad iz nacionalne ili jugoslovenske • Dramske književnosti, videli smo tri predstave rađene na teksto- Vima iz novijeg ili nešto starijeg tzv. evropskog reper- toara koje su nas uverile da je Drama SNG-a zaokupljena kritikom građanskog društva I kapitalističkog sistema da, u okvirima ovakvog re- pertoarskog opredeljenja, tra- ži i, nadajmo se, nalazi smi- sao svog društvenog delovanja. Brehtovu „Operu za Tri groša" reditelj Peter Ločar, Najproduktivniji, izgleda, sa- radnik Drame SNG-a, poku- šao je da protumači i pla- Sira kao živu i značajima bogatu kritiku kapitalistič- kog društva, kao „komad s te- zom" i sa trajnom vezom onim LIITO ce i danas zbiva oko nas, možda i u nama. Lo- čaku je, očigledno, promakla činjenica da je i u vreme svog nastanka, Brehtov komad primljen, uglavnom, kao kri- tika određene, forme, dramske i operske, a tek potom i kao vid društvene kritike. In- sistirajući na onome čega u komadu nema, ili ga nema u meri koje bi rediteljevo in- sistiranje činil činilo opravda- nim, Ločak je svoju predsta- vu opteretio suvišnim for- malizovanjem pojedinih odno- sa i likova, nastojeći da, i formalno, ovaj Brehtov komad interpretira u duhu ,,este- tike" epskog teatra koju njen autor, u vreme rada na "Ope- ri", još nije bio stigao da formuliщe. Pokušavajući da pogreš- NIM ključem „otvori“ Breh- tovu „Operu za tri groša“, reditelj je, na kraju, nasilno ušao u krug njenih mogućih značenja i ponudio nam svoje viđenje onoga što Breht nije rekao, ali je, možda, mogao i trebalo da kaže. Mnogo razvijeniji, emancipo vaniji I konkretniji vid kritičkog mišljenja putem po- zorišta ostvaren je u pred- stavama „Žive kao svinje“, DŽ. Ardena I „Emigranti“, S. Mrožeka. Reditelj Zvone Šedlbauer tumačio je Ardenov komad kao parodiju, na tzv. komade socijalnom tematikom, vodeći pritom računa Da predmet parodije budu forma i pate- tična intonacija ove Vrste komada ali ne i sama temati- ka. Šedlbauer je razvijao ra- dnju komada na suprotnosti između sveta poniženih i u- vređenih i sveta ispunjenog ,, spokojstvom site krave“, da ostanemo u krugu metafora Dostojevskog, kojima je, kao neku vrstu dijalektičkog ra- zrešenja, pridodao svet, odno- sno, pogled na svet generaci- je koja nastupa. Iako i u Šedlbauerovom po- stupku nije teško OTKRITI tragove shematičnog mišlje- nja, njegov rediteljski postu- pak je dovoljno široko zasno- van i raznovrstan, što je i ovu predstavu učinilo celo- vitim, iako ne do kraja ujed- načenim, pozorišnim doživ- ljajem. Reditelj Žarko Petan je Moržekove „Emigrante“ tuma- čio sa uverenjem da pred so- bom ima nešto više od „do- bro pravljene“ intelektualne ili čak i intelektualističke „crne komedije“, sa svešću da dijalog dvojice ljudi u Mro- žekovom komadu znači, nešto kao svođenje računa o stanju duha, i ne samo duha, savre- menog evropskog čoveka. Mrožekovo delo, ako ništa drugo, potvrđuje Brehtovu mi- cao da je emigracija najbo- lja škola dijalektike“, a da su izbeglice, emigranti, „naj- oštriji dijalektičari". In- spirisani, besumnje, i Breh- tovim „Izbegličkim razgovo- rima", iz kojih potiču nave- Dene misli, ali i sopstvenim iskustvom, Mrožekovi „Emi- granti“ deluju kao autenti- čan iskaz savremenog čoveka koji se nalazi u dvostrukoj emigraciji: u bekstvu od sop- stvene ličnosti i od društva u kojem ne može ili ne že- li da živi i da se, ljudski, ostvaruje. Petan je nastojao da sledi Dramatiku Ovog dvostrukog bekstva, ove dvostrukosti čo- vekove ličnosti, ne tumačeći je ničim što bi prevazilazi- lo granice individualnih sudbina dvojice učesnika ove igre, dijaloga. U tri predstave imali smo prilike da vidimo na delu gotovo kompletan glumački ansambal Drame SNG-a. U prvoj predstavi, u kojoj nije bilo lako glumački ar- tikulisati rediteljeve ideje, više od ostalih pokazali su Barbara Levstikova, mlada glumica bujnog temperamenta I plemenitog humornog ose- Kaja, potvrđenog i u predsta- vi „Žive kao svinje“ i Du- ša Počkajeva, možda nešto odveć didaktična, ali sa ne- scenskim šarmom u kojem su podjednako i sklad- no udruženi iskustvo i razu- mevanje uloge. * U predstavi „Žive kao svi- nje“, Majda Potkarjeva, Mar- ko Okorn i Danilo Benedičič ostvarili su, plastično i du- hovito, više od uloga - ti pove precizno opisanOG CO- cijalnog porekla i društve- nog statusa, što je itekako bilo od značaja u predstavi ove vrste. Dvojicu emigranata, tuma- čili su Boris Juh i Lojze Rozman, angažovano i srčano:. Jyx je intelektualca odveć manirizirao, svesno ga karikirajući i time mu odu- zimajući nešto od uverljivo- sti; Rozman je priprostog, je- dnostavnog „manuelca tuma- čio bez ukrasa i retorike, jednostavno, dakle i otuda efektno. Scenografija Ban-Mauri cia Ferćionija („Opera za tri groša) i Nika Matula (,,Žive kao svinje“ i „Emi- granti“), kao I kostimi A-- lenke Bartlove, nisu doneli ništa novo, ali su potvrdili tradicionalno VISOK stepen likovne kulture slovenačkog teatra. Branislav MILOŠEVIĆ ŠTA JE AUTOR HTEO DA KAŽE: Iz predstave „Opera za tri groša" Bertolda Brehta u izvođenju ansambla Drame SNG

This article has not been reviewed yet.

Report a problem to oder@slogi.si.