Teatar kao kritika građanskog društva
Branislav Milošević, Borba, 16. 3. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
DRAMA SLOVENSKOG NARODNOG
GLEDALIŠČA U BEOGRADU
Teatar kao kritika
građanskog društva
„Opera za tri groša“ Bertolda Brehta, (reditelj Peter Ločak), „Žive
kao svinje" DŽ. Ardena (reditelj Zvone Šedlbauer) i „Emigranti“ S. Mro-
žeka (reditelj Žarko Petan)
Prošle nedelje videli smo
tri predstave Drame SNG-a iz
Ljubljane. Četvrtu predstavu,
„Vanjušinovu decu“, najpre
otkazanu, zbog „više sile",
vremenskih neprilika koje su
zaustavile dekor negde na pu-
tu prema Beogradu, a zatim u
nevreme zakazanu, iste veče-
ri kad je izvođena predsta-
va,,Emigranata“, nismo uspe-
li da vidimo, ali time naš
utisak o ovom gostovanju, po
svoj prilici, ne bi bio bitno
izmenjen.
Gledali smo, Dakle, tri
predstave nacionalne Drame
najstarijeg slovenačkog pozo-
rišta, a da nismo videli ni
jedan komad iz nacionalne
ili jugoslovenske • Dramske
književnosti, videli smo tri
predstave rađene na teksto-
Vima iz novijeg ili nešto
starijeg tzv. evropskog reper-
toara koje su nas uverile da
je Drama SNG-a zaokupljena
kritikom građanskog društva
I kapitalističkog sistema
da, u okvirima
ovakvog re-
pertoarskog opredeljenja, tra-
ži i, nadajmo se, nalazi smi-
sao svog društvenog delovanja.
Brehtovu „Operu za Tri
groša" reditelj Peter Ločar,
Najproduktivniji, izgleda, sa-
radnik Drame SNG-a, poku-
šao je da protumači i pla-
Sira kao živu i značajima
bogatu kritiku kapitalistič-
kog društva, kao „komad s te-
zom" i sa trajnom vezom
onim LIITO ce i danas zbiva
oko nas, možda i u nama. Lo-
čaku je, očigledno, promakla
činjenica da je i u vreme
svog nastanka, Brehtov komad
primljen, uglavnom, kao kri-
tika određene, forme, dramske
i operske, a tek potom i kao
vid društvene kritike. In-
sistirajući na onome čega u
komadu nema, ili ga nema u
meri koje bi rediteljevo in-
sistiranje činil
činilo opravda-
nim, Ločak je svoju predsta-
vu opteretio suvišnim for-
malizovanjem pojedinih odno-
sa i likova, nastojeći da, i
formalno, ovaj Brehtov komad
interpretira u duhu ,,este-
tike" epskog teatra koju njen
autor, u vreme rada na
"Ope-
ri", još nije bio stigao da
formuliщe.
Pokušavajući da pogreš-
NIM ključem „otvori“ Breh-
tovu „Operu za tri groša“,
reditelj je, na kraju, nasilno
ušao u krug njenih mogućih
značenja i ponudio nam svoje
viđenje onoga što Breht nije
rekao, ali je, možda, mogao i
trebalo da kaže.
Mnogo razvijeniji, emancipo
vaniji I konkretniji vid
kritičkog mišljenja putem po-
zorišta ostvaren je u pred-
stavama „Žive kao svinje“, DŽ.
Ardena I „Emigranti“, S.
Mrožeka.
Reditelj Zvone Šedlbauer
tumačio je Ardenov komad kao
parodiju, na tzv. komade
socijalnom tematikom, vodeći
pritom računa Da predmet
parodije budu forma i pate-
tična intonacija ove Vrste
komada ali ne i sama temati-
ka. Šedlbauer je razvijao ra-
dnju komada na suprotnosti
između sveta poniženih i u-
vređenih i sveta ispunjenog
,, spokojstvom site krave“, da
ostanemo u krugu metafora
Dostojevskog, kojima je, kao
neku vrstu dijalektičkog ra-
zrešenja, pridodao svet, odno-
sno, pogled na svet generaci-
je koja nastupa.
Iako i u Šedlbauerovom po-
stupku nije teško OTKRITI
tragove shematičnog
mišlje-
nja, njegov rediteljski postu-
pak je dovoljno široko zasno-
van i raznovrstan, što je i
ovu predstavu učinilo celo-
vitim, iako ne do kraja ujed-
načenim, pozorišnim doživ-
ljajem.
Reditelj Žarko Petan je
Moržekove „Emigrante“ tuma-
čio sa uverenjem da pred so-
bom ima nešto više od „do-
bro pravljene“ intelektualne
ili čak i intelektualističke
„crne komedije“, sa svešću da
dijalog dvojice ljudi u Mro-
žekovom komadu znači, nešto
kao svođenje računa o stanju
duha, i ne samo duha, savre-
menog evropskog čoveka.
Mrožekovo delo, ako ništa
drugo, potvrđuje Brehtovu mi-
cao da je emigracija najbo-
lja škola dijalektike“, a da
su izbeglice, emigranti, „naj-
oštriji dijalektičari". In-
spirisani, besumnje, i Breh-
tovim „Izbegličkim razgovo-
rima", iz kojih potiču nave-
Dene misli, ali i sopstvenim
iskustvom, Mrožekovi „Emi-
granti“ deluju kao autenti-
čan iskaz savremenog čoveka
koji se nalazi u dvostrukoj
emigraciji: u bekstvu od sop-
stvene ličnosti i od društva
u kojem ne može ili ne že-
li da živi i da se, ljudski,
ostvaruje.
Petan je nastojao da sledi
Dramatiku Ovog dvostrukog
bekstva, ove dvostrukosti čo-
vekove ličnosti, ne tumačeći
je ničim što bi prevazilazi-
lo granice individualnih
sudbina dvojice učesnika ove
igre, dijaloga.
U tri predstave imali smo
prilike da vidimo na delu
gotovo kompletan glumački
ansambal Drame SNG-a.
U prvoj predstavi, u kojoj
nije bilo lako glumački ar-
tikulisati rediteljeve ideje,
više od ostalih pokazali su
Barbara Levstikova, mlada
glumica bujnog temperamenta
I plemenitog humornog ose-
Kaja, potvrđenog i u predsta-
vi „Žive kao svinje“ i Du-
ša Počkajeva, možda nešto
odveć didaktična, ali sa ne-
scenskim šarmom u kojem su podjednako i sklad-
no udruženi iskustvo i razu-
mevanje uloge.
* U predstavi „Žive kao svi-
nje“, Majda Potkarjeva, Mar-
ko Okorn i Danilo Benedičič
ostvarili su, plastično i du-
hovito, više od uloga - ti
pove precizno opisanOG CO-
cijalnog porekla i društve-
nog statusa, što je itekako
bilo od značaja u predstavi
ove vrste.
Dvojicu emigranata, tuma-
čili su Boris Juh i Lojze
Rozman, angažovano i srčano:.
Jyx je
intelektualca
odveć manirizirao, svesno ga
karikirajući i time mu odu-
zimajući nešto od uverljivo-
sti; Rozman je priprostog, je-
dnostavnog „manuelca tuma-
čio bez ukrasa i retorike,
jednostavno, dakle i otuda
efektno.
Scenografija Ban-Mauri
cia Ferćionija („Opera za
tri groša) i Nika Matula
(,,Žive kao svinje“ i „Emi-
granti“), kao I kostimi A--
lenke Bartlove, nisu doneli
ništa novo, ali su potvrdili
tradicionalno VISOK stepen
likovne kulture slovenačkog
teatra.
Branislav MILOŠEVIĆ
ŠTA JE AUTOR HTEO DA KAŽE: Iz predstave „Opera za tri
groša" Bertolda Brehta u izvođenju ansambla Drame SNG
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Gledališče
- People
- Boris Juh Bara Levstik Marko Okorn Danilo Benedičič Lojze Rozman Bertolt Brecht Sławomir Mrożek Žarko Petan Zvone Šedlbauer Alenka Bartl John Arden Duša Počkaj Gian Maurizio Fercioni
- Producers
- SNG Drama Ljubljana
- Archival material identifier
- 1976-03-11-20_799-12