Dve decenije plemenitog takmičenja
Dnevnik Novi Sad, 16. 4. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
KULTURNA HRONIKA
Dve decenije plemenitog takmičenja
Slavku Janu, Marijanu Matkoviću i Radomiru Radujnovu dodeljene su juče na javnoj sednici Glavnog odbora Pozorja Sterijine nagrade za naročite zasluge za unapređenje pozorišne umetnosti i kulture
Dva značajna događaja obeležena su juče svečanom javnom sednicom Glavnog odbora Sterijinog pozorja: 20. godišnjica Pozorja i dodela Sterijinih nagrada za naročite zasluge za unapređenje pozorišne umetnosti i kulture Slavku Janu, Marijanu Matkoviću i Radomiru Radujkovu.
Sednicu je otvorio akademik Josip Vidmar, predsednik Sterijinog pozorja, a potom je Smiljan Samec, kulturni radnik iz Ljubljane, govorio o dve decenije plemenitog umetničkog takmičenja jugoslovenskih pozorišta.
Podsticaj novim delima
Odajući puno priznanje „nekolicini zanesenih jugoslovenskih pozorišnih radnika", koji su pre dvadeset godina osnovali „Jugoslovenske pozorišne igre pod karakterističnim nazivom Sterijino pozorje“, Samec je istakao da je „ta dalekovida zamisao do danas urodila bogatim plodovima“.
Pojavili su se mnogi novi domaći dramatičari, nikla je bogata dramska literatura — veli Samec — i nema danas pozorišta koje bi omalovažavalo stvaralački i takmičarski duh, ovu plemenitu utakmicu koju personifikuje Sterijino pozorje.
Po rečima Smiljana Sameca, na podsticaj Sterijinog pozorja, jugoslovenska pozorišta neguju danas domaću dramu u svim krajevima naše zemlje i jugoslovenski dramatičari nailaze svuda na širom otvorena vrata.
No, premda nije sve što se rađa odmah i zlato - kaže Samec ipak se za tih dvadeset godina Pozorja ova domaća dramska riznica veoma obogatila. Mogli bismo poželeti jedino da nagrađena dela u većoj meri budu prihvaćena i u drugim republikama, to jest da ne ostanu zatvorena samo u užim okvirima domaćeg kraja. Upravo Sterijino pozorje, koje pod svojim gostoljubivim krovom okuplja glumce i kritičare, teatrologe, dramaturge i reditelje iz cele naše zemlje, pruža najveću mogućnost da upoznajemo jedni druge i da između sebe takođe razmenjujemo najbolje plodove.
Tri laureata
U nastavku sednice, Eli Finci, književnik iz Beograda, pročitao je obrazloženja Sterijinih nagrada dodeljenih za naročite zasluge.
Govoreći o pozorišnom reditelju Slavku Janu, Finci je rekao da je Jan, u slovenačkom i jugoslovenskom pozorišnom životu prisutan preko pedeset godina.
- Već 1924. je stupio kao glumac u stalni angažman u Drami Slovenskog narodnog gledališča u Ljubljani, kaže se u obrazloženju, — gde je do oslobođenja odigrao blizu 300 uloga. Njima je izražavao neuobičajenu duhovnu snagu, dikciju, pokazujući poseban smisao za reprodukovanje stihova.
Kada je reč o rediteljskom radu Slavka Jana, u obrazloženju se navodi veliki jugoslovenski i internacionalni uspeh njegove predstave Cankarevih „Sluga“. Finci je takođe govorio o Janovoj intelektualnoj i kulturnoj širini u rediteljskom postupku, njegovoj doslednoj vernosti autoru, sigurnom osećanju za meru, smislu za scensku celinu i istančanom čulu za govornu kulturu.
U obrazloženju nagrade akademiku Marijanu Matkoviću navodi se sledeće:
„Dramski opus Marijana Matkovića je obiman i raznolik, ali tematski povezan i zauzima posebno mjesto u poslijeratnoj dramaturgiji. On svojom stvaralačkom opsesijom nastoji prodrijeti u suštinu društvenog gibanja i kompleksnost ljudskog i neljudskog u čovjeku. U svojim dramama on razobličava građansko intelektualno društvo u kontinuitetu od tri desetih godina i između dva rata, pa do kraja drugog svetskog rata, u kojem se razdoblju događaju stravični lomovi i javljaju pozitivne društvene snage koje preobražuju svijet i čovjeka u njemu".
O Radomiru Radujkovu, Eli Finci je rekao:
- Radomir Radujkov je ne samo jedan od osnivača Sterijinog pozorja, nego je za ovih dvadeset godina bio i ostao njegov glavni i nezamenljivi, oduševljeni i neumorni organizator, čovek koji je Sterijinom pozorju ulio dušu i obezbedio mu, u meri možda većoj no iko, njegov današnji značaj i ugled. Radomir Radujkov je, sme se to slobodno reći, za ovih 20 proteklih godina živeo za Sterijino pozorje, radio i mislio samo za njega, a za sebe nikada.
Često nevidljiv, diskretan, ali radeći u „utrobi posla" Radomir Radujkov je, na ovaj način, postao značajna i zaslužna ličnost pozorišnog života savremene Jugoslavije“.
ZAHVALNOST U IME NAGRAĐENIH: Slavko Jan govori na jučerašnjoj sednici Glavnog odbora Sterijinog pozorja
SLAVKO JAN:
Ugled Pozorja — ugled jugoslovenskog teatra
Zahvaljujući se u ime nagrađenih, SLAVKO JAN je rekao:
Ostao sam sam od nagrađenih, bez svoja dva prijatelja koje je bolest sprečila da prisustvuju ovoj svečanosti. Zato, u ime odlučnog organizatora i nepogrešivog borca za ideje Sterijinog pozorja Raše Radujkova, u ime brata po delatnosti Marijana Matkovića i svoje lično, zahvaljujem na izuzetnoj časti koja nam je ukazana ovim priznanjem Sterijinog pozorja. Svojim radom na Pozorju, hteli smo da doprinesemo ugledu jugoslovenskog teatra. Hvala što ste nam to priznali. Hvala vam svima.
Počele XXI jugoslovenske pozorišne igre
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Gledališče Nagrade Dramatika
- Producers
- SNG Drama Ljubljana
- Archival material identifier
- 1976-04-16-20_799-11