Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Ko ne bi poželeo ovakvu smotru

Predrag Mirković, Politika ekspres, 17. 4. 1976

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
RASTE UGLED STERIJINOG POZORJA KO NE BI POŽELEO OVAKVU SMOTRU • Josip Vidmar: "Ideja jugoslovenskih pozorišnih igara postaje sve popularnija u svetu Večeras Dramski teatar iz Skoplja nastupa sa predstavom »Ostavka jednog karipskog ministra...« NOVI SAD, 17. Sterijino pozorje postalo je u pravom smislu reči festival najviših dostignuća na našoj pozorišnoj sceni i u dramskoj literaturi, a po mnogo čemu i manifestacija kojoj nema ravne u svetu. Nema nacionalne dramaturgije koja ne bi poželela da ima ovakvu smotru, niti pisca koji ne bi voleo da mu delo vide na sceni pre svega njegovi sunarodnici. Pozorje je upravo to omogućilo domaćem piscu i dramskom delu. Mada je prošlo tek dva dana od početka 21. jugoslovenskih pozorišnih igara može se reći da su one po interesovanju, koje za njih vlada, nadmašile dosadašnje susrete najboljih pozorišta u nas. Više od 50 teatrologa iz Australije, Belgije, Francuske, Italije, Sovjetskog Saveza, Poljske, Engleske, Grčke, Mađarske, Meksika, Norveške, Nemačke, Jugoslavije i drugih zemalja učestvuje na Simpozijumu posvećenom teatru. Istovremeno, događaje na ovom festivalu naše drame prati više od stotinu novinara jugoslovenskih i stranih listova, radija i televizije. Očigledno je da Pozorje postaje sve popularnije ne samo kod nas već i u evropskim razmerama. Kako reče akademik Josip Vidmar: "Budući da će na Simpozijumu učestvovati oko 45 inostranih gostiju nije teško pretpostaviti da će teatrolozi koji nas posećuju upoznati svoje kulturne sredine sa onim što se zbiva na Sterijinom pozorju". - Raspolažem podacima, - kaže Vidmar - da ideja Jugoslovenskih pozorišnih igara postaje sve popularnija u svetu uopšte, a naročito u Evropi. Šta je to što se, u ovom trenutku, dešava na Pozorju i čini ga značajnim ne samo za naš već i evropski teatar? U svakom slučaju to su, pored predstava, njegove prateće manifestacije, koje okupljaju ljude iz pozorišta, počev od studenata naših pozorišnih akademija do svetskih teatrologa. Uz to, mnoga dostignuća u oblastima tesno vezanim za teatar, od pravljenja pozorišnog plakata do štampanja i opreme knjiga iz teatra i za teatar, doživljavaju svoju premijeru upravo ovde na izložbama u okviru Pozorja. To su dokazali prekjuče otvoreni „Četvrti Trijenale pozorišne knjige i periodike" i "Druga jugoslovenska izložba pozorišnog plakata i programa". Verovatno da ni najodu­ševljeniji pobornici ideje o Pozorju nisu pretpostavljali koliko će se ono razviti i kakav će uticaj imati na tokove celokupne naše savremene dramaturgije. Gotovo sve domaće drame, napisane za poslednjih dvadeset godina, doživele su svoju afirmaciju baš na Pozorju, a većina najboljih glumaca iz cele zemlje, reditelja, scenografa i drugih ljudi iz pozorišta stekla najviše priznanje, koje se u ovom poslu daje Sterijinu nagradu. Otuda i toliko veliko interesovanje za predstave Pozorja i za sve ono što se na ovom festivalu događa. Nije slučajno beogradsko Narodno pozorište odlučilo da na sceni u Zemunu prikaže, u vreme Pozorja, skoro sve njegove predstave iz zvanične konkurencije. Paralelno sa Jugoslovenskim pozorišnim igrama u Novom Sadu na tribini mladih će se održavati i takozvano malo Pozorje. Sve predstave igraće se u 23 časa odnosno posle predstava na Pozorju. Publika će imati prilike da vidi "Pohvalu ludosti“ Ateljea 212, ,,Tako, tako“ ljubljanske "Pekarne“, „Kristijanovu moru" Teatra SOS iz Zagreba, ,,Mautie“ KUD „Parlipe“ iz Skoplja, „Garavi sokak“ sarajevskog ,,Teatra slovo", „Nespravan za problem" dubrovačkog Kazališta, „Priobalni triptih..." grupe Historini iz Zagreba. Inače, na programu igara večeras je predstava Dramskog teatra iz Skoplja „Kako vam drago: ostavka jednog karipskog ministra unutrašnjih poslova ili muke samoga vrha najviše vlasti" Koleta Čašula. Delo je režirao Ljubiša Georgijevski, scenograf je Branko Kostovski a kostimograf Rada Petrova. Uloge tumače Krum Stojanov, Blagoja Čorevski, Ljiljana Georgijevska, Todorka Kondova, Jon Isaja, Snežana Stameska, Stevo Spasovski i drugi. Karipske diktature - kaže Kole Čašule - su latinskoamerički folklor. Ima ih bezbroj. Zemlje Latinske Amerike, naročito u dva poslednja veka, kao da su se takmičile koja će ih više imati i čije će biti živopisnije. Najnoviji latinoamerički doprinos fondu diktatura i diktatora je Čile u liku njegovog Pinočea. Činjenica da taj isti Pinoče drži Čile u stanju „unutrašnjeg rata", evo skoro tri godine, govori sama za sebe. U kontekstu svoje sabraće diktatora Pinoče je samo najnovija replika. Scena iz predstave „Ostavka jednog karipskog ministra..." u izvođenju Dramskog teatra iz Skoplja Predrag Mirković

This article has not been reviewed yet.

Archival material identifier
1976-04-16-20_799-11
Report a problem to oder@slogi.si.