Pozorje u širим okvirima
Književne novine, 1. 5. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
LETOPIS
Pozorje
u širim okvirima
SCENA IZ NAGRAĐENE PREDSTAVE NA OVOGODIŠNJEM STERIJINOM POZORJU „ŽENIDBA I UDADBA” J. St. POPOVIĆA U REŽIJI DEJANA MIJAČA I U IZVOĐENJU ANSAMBLA SOMBORSKOG POZORIŠTA
U našem kulturnom životu proleće je nekako u znaku pozorišta. Krajem marta održava se u Sarajevu Festival malih i eksperimentalnih scena, prvih nedelja aprila u Zemunu se predstavljaju glumci na Festivalu monodrame i pantomime da bi se sav taj prolećni pozorišni zanos krunisao Jugoslovenskim pozorišnim igrama u Novom Sadu. No, festivali su, kao i sve fešte, minuli, nagrade su podeljene, pozorište nastavlja da živi svoju svakodnevicu između prašine kulisa, svetlosti reflektora i aplauza publike, ako aplauza ima i ako ima publike. Na nama je ostalo da u „Letopisu" iznesemo nekoliko opaski o ovogodišnjem Pozorju.
Može se odmah reći da je ovogodišnje Sterijino pozorje šire, sveobuhvatnije sa nizom manifestacija koje su pratile njegovo održavanje. Od najznačajnijih treba izdvojiti: gostovanje Teatra „Vahtangov" iz Moskve (prvi put da jedan inostrani ansambl učestvuje na Igrama), održavanje nekoliko predstava sa Pozorja u Zemunu, nekoliko repriza u Novom Sadu, gostovanje nagrađenih predstava sa zemunskog i sarajevskog festivala, predstave po pozivu a van konkurencije, međunarodni simpozijum „Teatar i publika" (25 zemalja, 50 učesnika), skup naših i inostranih pozorišnih kritičara, izložba „Cankarevo pozorište", izložba pozorišnog plakata i programa, pozorišne knjige i periodike, javni časovi pozorišnih pedagoga, nastavnika i studenata pozorišnih akademija...
Nama se, i pored svega nabrojanog, ipak čini da je Sterijino pozorje još uvek pozorišna manifestacija zatvorena za publiku: sala SNP u Novom Sadu ima 550 mesta i ulaznice se uglavnom dele za domaće i inostrane goste, mada se za pojedine predstave traži i do 2500 ulaznica. Istina je da su neke predstave igrane u Zemunu, ali je, isto tako, istina da kada su se neka beogradska pozorišta zaintresovala za te predstave reditelji su odbili igru pred Beograđanima navodno zbog scenskih nepogodnosti i zbog čudnog dogovora da se sve predstave sa Sterijinog pozorja igraju samo u Zemunu. Tako se stiče utisak da je nekim rediteljima važnija igra na Igrama od igre pred publikom, što može značiti da su takvi reditelji (i Sterijino pozorje) zanemarili jednu bitnu dimenziju koja pozorište čini pozorištem.
Akademizam Sterijinog pozorja verovatno ne bi odobrio da, na primer, u toku igara Stalno slovensko gledališče iz Trsta ili Dramski teatar iz Skoplja svoje predstave odigraju u Subotici, Beogradu ili Pančevu (o jednom trošku, kad su već prevalili put od Trsta ili Skoplja do Novog Sada) kako bi se život Pozorja osetio i van Novog Sada.
Ovako, Jugoslovenske pozorišne igre imaju taj naziv možda i zbog toga što se u vreme njihovog održavanja u Novom Sadu skupi sav pozorišni i okolopozorišni svet. A tog je okupljanja, može se učiniti, isuviše. Pravom pozorištu, i pravim Igrama, treba stalno izlaženje i potvrđivanje pred publikom, a ne pred komisijama, žirijima ili odabranim krugom ljudi.
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Gledališče Refleksija in publicistika Festivali
- People
- Dejan Mijač Jovan Sterija Popović
- Producers
- SSG Trst
- Archival material identifier
- 1976-05-01-10_799-11