Pojedinci umesto tima
Žorž Skrigin, Politika ekspres, 20. 6. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
U NAŠOJ KINEMATOGRAFIJI TEK TREBA POVUĆI HIRURŠKI NOŽ
POJEDINCI UMESTO TIMA
Do scenarija se dolazi stihijski
Autori kao akviziteri, sakupljači novca
Snimati po svaku cenu
Neutvrđeni materijalni položaj proizvodnje i status filmskih radnika kao posrednih proizvođača otuđenih od sredstava i stvaranja dohotka sveli su samoupravljanje na teoretska razmatranja. Kao primer navešću samo postupak sa filmskim scenarijom kao osnovom za rad na realizaciji filma. Praksa je da gotovo sve organizacije za proizvodnju filmova zahtevaju gotov scenario, a do njega se dolazi stihijski, a ne organizovano na osnovu utvrđenog plana proizvodnje i potrebe repertoara. Umesto stručnog i timskog rada pojavljuje se pojedinac koji radi uz sopstveni rizik i bez ikakve garancije da će tako izrađeni scenario ne samo biti realizovan već i razmatran od nadležnih organa organizacija za proizvodnju filmova.
Scena iz filma „Strah" Matjaža Klopčiča
kazivanjem filmova, što je uostalom i ustavna obaveza.
• Nesređenu situaciju u filmskoj proizvodnji koriste spretni ljudi, vrlo često i autori filmova, koji se prevashodno okreću akviziterskom poslu sakupljanjem novca da bi snimili kakav-takav film, stavljajući stvaralaštvo i profesiju u drugi plan. Na žalost, neuspeh filma ne znači da se takav autor ponovo ne pojavljuje za svoj novi poduhvat spretnim akviziterstvom.
Samo sistematski i timski rad uz obezbeđenje sredstava za stvaranje scenarističkih grupa, umetničkih kolegijuma i sl, može obezbediti fond tema koje bi poslužile za realizovanje umetničko-društvenih filmova i to pod pretpostavkom da se konstituiše višegodišnji proizvodni program uz zastupljenost svih žanrova.
TV SERIJA O UMETNICIMA
Moje mišljenja da je na televizji situacija oko priprema i realizacija filmskih programa sređena. Na to svakako utiču i daleko veća sredstva koja omogućavaju kontinuiranu proizvodnju, ali je karakterističan i postupak da bi se stvorila scenaristička osnova za organizovane i planirane projekte. Prihvatanje ideje gotovo automatski obezbeđuje i materijalna sredstva za pisanje tekstova, za onaj timski rad o kome sam u početku govorio.
Ja već pripremam sa svojim saradnicima Dragutinom Gutom Dobričaninom i Brankom Savićem scenario za TV seriju, tragikomičnu priču o ljudima umetnicima u našoj revoluciji. Svakako da u toj materiji obuhvatamo dosta i mojih ličnih doživljaja iz NOB.
se konstituiše višegodišnji proizvodni program uz zastupljenost svih žanrova.
Razvijanje svih grana
Poseban problem razvoju samoupravnih odnosa u kinematografiji u uspostavljanju dohodovnog sistema predstavlja razjedinjenost svih grana kinematografije - proizvodnje, prometa i prikazivanja, koji je čine kao jedinstvenu oblast. Sve te grane razvijaju se posebno i uvek na račun druge.
Činjenica je, recimo, da ja kao autor, što znači i neposredni proizvođač filma, nemam nikakvog uticaja na plasman dela koje sam sa svojim saradnicima stvorio. Proizvedeni film se predaje na eksploataciju distribuciji i prikazivačima koji ga jednostavno ugope u ogroman broj stranih filmova i prezentiraju gledaocima gotovo bez ikakve reklame i propagande. Samo podatak da je domaći film na našem bioskopskom repertoaru zastupljen sa svega 9 odsto u odnosu na strani film, jasno govori o društveno-ekonomskom položaju proizvodnje i filmskih radnika kao proizvođača.
Sukob interesa u kinematografiji moguće je prevazići jedino povezivanjem proizvodnje, prometa i prikazivanja filmova, što je društvena obaveza.
Do scenarija se dolazi stihijski
Autori kao akviziteri, sakupljači novca
Snimati po svaku cenu
Nesklad između problema i mogućnosti
Moram da istaknem da je i dosadašnji mehanizam tzv. društvenog pomaganja proizvodnje filmova doprinelo da se postojeće stanje domaćeg filma učvrsti. Pre svega radi se o neskladu društvenih potreba i društvenih mogućnosti. Postojeći mali kvalitet proizvodnje domaćih filmova ne pruža realnu osnovu za stvaranje većeg broja kvalitetnih filmova. Činjenica je da broj proizvedenih filmova iz godine u godinu stalno opada i da smo sa 18 dugometražnih igranih filmova proizvedenih u 1968. pali na 7 filmova koji su proizvedeni 1975. To naravno utiče na zaposlenost filmskih stvaralaca i radnika uključivanjem mladih u proizvodnju filmova i niz drugih problema koji se manifestuju na rezultat privređivanja organizacija za proizvodnju filmova.
Sadašnje siromaštvo veoma je izraženo u sferi odnosa i ravnih položaj filmskog autora i radnika u toj proizvodnji.
• Neophodno je utvrditi koji je deo ukupnog dohotka koji se ostvaruje u kinematografiji društveni, koji mora da se stavi u funkciju društvene reprodukcije i to isključivo za proizvodnju filmova i kinofikaciju.
Žorž Skrigin
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Film in TV Refleksija in publicistika
- Archival material identifier
- 1976-06-17-30_799-7