Šta je za vas bio događaj sezone?
Politika, 24. 7. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
Tradicionalna letnja anketa >Politike«
ŠTA JE ZA VAS BIO
DOGAĐAJ SEZONE?
BOŠKO PETROVIĆ, književnik, Novi Sad:
Stopedesetogodišnjica >Letopisa Matice srpske«
- Od događaja (ne znam da li je to dobra reč) koji su obeležili naš književni i kulturni život od prošloga leta do ovog, mislim da se naročito izdvaja stopedesetogodišnjica "Letopisa Matice srpske". Činjenica da baš u nas, uprkos svim nevoljama, i voljama, vremena, izlazi danas najstariji književni časopis, govori nešto što svakako prevazilazi samo domen književnosti. To nešto, onda, ne prosto i jedino jubilej, i jeste razlog što mislim da se ova stopedesetogodišnjica tako naročito izdvaja.
Plavi jahač i Kolijevka«
Izdvojio bih izvanrednu izložbu u Muzeju savremene umetnosti - „Plavi jahač". Ona je na mene ostavila impresivan utisak o jednoj epohi, vremenu.
A od knjiga bih izdvojio „Kolijevku" Žarka Komanina - čudesna, poetična knjiga.
MERSAD BERBER, slikar-grafičar, Sarajevo:
Jedna snažna likovna generacija
- Svjedoci smo jednog fenomena u našem likovnom životu; ruralni i rudimentarni enformelisti pokajnički se vraćaju u trend stare dobre figuracije, do juče, vrijeđajući je kao - pozorište prošlosti", sentimentalni paratizam" itd.
Srećom, gledajući na ovogodišnjim bijenalima i salonima nove mediteranske teme Halila Tikveše, crteže Safeta Zeca, Borislava Aleksića, Smaila Karaila - osjećamo jednu snažnu generaciju kako istražuje nove valere snova, lišene onih vještih kompilacija elaboriranih iz »Connaissance des arts<<
To ohrabruje i daje intonaciju jednoj likovnoj sezoni.
Akademik TATOMIR P. ANĐELIĆ, Beograd:
Proslava 120-godišnjice rođenja Nikole Tesle
Među značajnim događajima u toku poslednje godine dana, pri čemu se nauka i tehnika ne odvajaju od kulture u širem smislu, sa mog stanovišta istakao bih proslavu 120-godišnjice od rođenja Nikole Tesle. Ta proslava, koja je mobilisala sve naše društvene i naučne, ustanove, škole i čitavu javnost uopšte, ističe i prikazuje nam jednog našeg velikog pronalazača i plemenitog čoveka. Ova proslava će ne samo stručno prikazati njegovo stvaralaštvo već će i umetnički oživeti njegovu ličnost pa će tako postati ne samo podsticaj za naučno i tehničko stvaranje već dati i motive za umetnička dela.
Kao poseban i izvanredan događaj očekujem rezultate istraživanja.
NIVES KAVURIĆ-KURTOVIĆ: CRTEŽ
(Sa Bijenala originalnog crteža u Rijeci)
planete Mars. Jer, eventualno otkriće i najprostijih oblika života bilo bi epohalno saznanje ljudi, saznanje od neizmernog značaja za nauku, za pogled na svet i najzad za budućnost čovečanstva!
MEŠA SELIMOVIĆ, Književnik, Beograd:
a
vom najhumanijom odlukom naše gra-
MILAN HORVAT, dirigent, Zagreb:
Bale >>Tri klavira gospođice Melanije
- Bez oklevanja izdvaam Papandopulov balet "Tri klavira gospođice Melanije" po istoimenoj Krležinoj noveli, u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta.
ZDRAVKO VELIMIROVIĆ, filmski režiser, Beograd:
Akcija za samoupravno konstituisanje kinematografije
- U ovoj, već poodavno zapuštenoj oblasti kulturnog života došla je voda, do poda. Društvo, s pravom očekuje i zahteva bolji domaći film, jugoslovenski filmski poslenici - organizovano delovanje, bolje uslove za rad.
Samoupravno povezivanje svih činilaca kinematografije, na bazi udru rada, objedinjavanje tehnološke i reprodukcione celine, doprineće da se prevaziđe jedno nepodnošljivo stanje u moralnom, estetičkom i ekonomskom pogledu.
Učinjeni su prvi koraci...
Pred svim, organizovanim društvenim snagama stoji složen i odgovoran zadatak, koji treba realizovati, bez odlaganja, hrabro i efikasno.
JOVAN SEKULIĆ, direktor Zavoda za zaštitu, spomenika kulture Beograda:
Pešačka zona grada....
- Odluka Skupštine grada Beograda o pretvaranju područja Knez Mihajlove ulice u prvu pešačku zonu u našem gradu predstavlja najznačajniji događaj u 1975. godini. Posle pune tri decenije pozitivnog, značajnog i snažnog rasta Beograda, ali i prevage onog što je ovaj grad činilo većim a čoveka u njemu manjim i uvek podređenim upravo svemu tome što se za njega stvaralo. Od spavaonica u novim soliterskim naseljima do stalnih i sve jačih stresova i infarktnih trzaja na njegovim ulicama, - o-
Da od njegovog oslobođenja već SUTRA svakom njegovom žitelju, i svim građanima sveta koji u ovaj grad budu dolazili, vratićemo ono što smo bili uzeli: vratićemo čoveka čoveku. U ambijentu bez trzaja i buke vratićemo mu, čoveku našeg grada, davno zaboravljene susrete i viđenja, obogatićemo ga ponova onim što ga je uvek činilo humanim i toplim ljudskim bićem.
Razume se događaj je to koji će svoje trajanje i svoje plemenito pulsiranje produžiti i u ovoj i u narednim godinama, a od onog baš trenutno doživljenog bila je to predstava „Trojanke", izvedena na Bitefu - 75. -pozorišne trupe „La Mama“ (režija A. Šerban), predstava koja je pozorište približila mitu u svoj njegovoj elementarnoj izvornosti... pa, „Petrijin venac" (izdanje SKZ), Dragoslava Mihailovića, knjiga izrazite originalnosti, snage životnosti.
ĐORĐE RADIŠIĆ, književnik, sekretar Republičke zajednice kulture Srbije:
Plebiscit o kulturi
Kada je reč o događaju sezone tada se, nema sumnje, mnogo toga lepog, korisnog i ljudskog odigravalo u koncertnim dvoranama, na pozorišnim scenama, u galerijama, muzejima... He opredeljujući se ni za jedan takav događaj, za mene je između dve najbitniji jedan kulturni čin koji se odigravao i odigrava na daleko širem prostoru i koji najneposrednije utiče na sva kulturna zbivanja u Srbiji. Reč naime, o tome da su preko svojih delegata i delegacija radni ljudi prihvatili Samoupravni sporazum o izdvajanju dela svog ličnog dohotka i njegovom udruživanju za finansiranje zadataka i poslova koji se ostvaruju u Republičkoj zajednici kulture.
Time je, prvi put u nas, radni čovek doveden u položaj da se, odvajajući deo svog ličnog dohotka i lično opredeli u ovom velikom prebiscitu o kulturi. A, jasno, samim tim da steknu i najpunije pravo da utiče na kulturnu politiku.
I, zbog svega toga, čini mi se, da je to izuzetni događaj čije vrednosti još nismo svesni, iako će on presudno uticati, na razvitak kulturnih delatnosti u nas. Valjalo bi da suština tog čina bude neprekidno prisutna kod svih koji materijalna sredstva pretvaraju i oplemenjuju u kulturna dobra; taj čin, zapravo mora biti polazište za sve akcije, za sve ono što se zbiva, gradi i planira na mapi našeg kulturnog življenja.
PREDRAG MATVEJEVIĆ, književnik, Zagreb:
Ipak se kreće..
- Prošle godine sam, u anketi Politike", istaknuo stanovito poboljšanje opće „klime“, ali bez posebno značajnih ostvarenja: teatar nam je već godinama stagnirao (mislim na produkciju, ne na umješnost režije), film je čak u regresiji, slikarstvo traži „izlazak" iz dugotrajnog tapkanja na mjestu, u filozofiji nema gotovo nikakve obnove, a literatura se pribojava društvene kritike" ko đavo tamjana, tako da se na primer stariji prozaici obično vraćaju temama iz narodnooslobodilačke borbe (najčešće na zastareo način, ne uspjevajući u većini slučajeva obnoviti i modernizovati pristupe), dok mlađi, oni najtalentiraniji, pokušavajući kooz fantastiku ili nekim drugim putem progovoriti o zbiljskom; poezija, najčešće zagledana u sebe, kao da je svojim pitjskim glasom protestirala protiv takvog stanja...
Međutim, stvari kao da su se pomakle i krenule na bolje u sezoni koja je za nama. Naša sadašnja situacija je "propustila" barem pet-šest značajnih knjiga ca snažnim kritičkim iskazima (na primer, na hovatskom i srpskom području nova dijela Kita, Kovača. Dragojevića, Mihailovića, Bulatovića, Pločata... moglo bi se navesti još nekoliko imena; nekoliko pažnje vrijednih knjiga prevedeno je sa slovenačkog i makedonskog). Našim gra Kanski nastrojenim duhovima, sitnim reakcionarima I desničarima, koji često nisu ni svjesni kakvi su ili što zapravo hoće, malograđanima, lažnim liberalima, kavanskim genijima, šovenima razne vrste, spletkarima, muć-
pa iz svega toga izvlačili kojekakve zaključke i sa zluradim smiješkom trljali omaštene brke, preostaje da se ponovo zavuku u svoje natražne puževske kućice. Tamo im je i mjesto!
LJUBOMIR CVIJETIĆ, književnik, Sarajevo:
Simpozijum Odjeka«, Vučetić i Kiš
- Za duhovnu klimu u Bosni i Hercegovini Simpozijum o djelu rano preminulog a darovitog Zije Dizdarevića, održan juna mjeseca ove godine u Fojnici u organizaciji sarajevske revije ODJEK, događaj je od značaja. Simpozijum je pokazao da se u BiH ne zaboravljaju vrijednosti i da, istovremeno, duboko u nama živi svijest o nerazdjeljivosti ne samo sudbina i istorija naroda i narodnosti već kultura, odnosno literatura. A djelo Zije Dizdarevića je oštra kritika društva međuratnog doba koje je uništavalo čovjeka. Simpozijum o Dizdareviću dokaz je brige o čovjeku kojemu je literatura uvijek bila najbliža duhovna hrana.
Nazoru se treba vraćati kao što se žedan čovjek u vreli ljetnji dan vraća izvoru hladne i bistre vode da se osvježi i okrijepi. Ma koliko knjiga bilo napisano o Nazorovom djelu nikada ih neće biti dosta; što ga budemo svestranije i dublje tumačili mi ćemo otkrivati njegovu neisprnost. Stoga je svaka dobra knjiga o Nazoru mala svečanost duha koja svoj najdjelotvornija čin treba da ima u podstreku ka daljem njegovom izučavanju. Knjiga Šime Vučetića „Vladimir Nazor - čovjek i pisac" jedna je od takvih knjiga.
Knjiga pripovjedaka Danila Kiša „Grobnica za Borisa Davidoviča" zbunila me je strahom i radošću. Kišova knjiga je otkrila one nesaznatljive ponore u koje treba ulaziti, hrabro i bez predomišljanja, ako se zaista želi Otkriti nešto novo. Obradovala me je uverenjem da su pjesnikove moći bezmjerne. Bespoštedna kritička analiza dogmatizma - dogmatskog duha i prakse - izvedena je na virtuozan način.
ŠIMUN JURIŠIĆ, pozorišni kritičar, Split:
Simpozijum o Cankaru
- Među događajima u prošloj godini izdvojio bih Međunarodni simpozij o Ivanu Cankaru, koji je od 7. do 9: jula ove godine u Ljubljani organizirala Slovenska akademija i još neke slovenske naučne ustanove.
Simpozij je bio ne samo tehnički izvreno pripremljen i ostvaren, već su na njemu održana predavanja i referati (ukupno ih je pročitano nešto manje od trideset), od kojih neki neće moći biti zaobiđeni u dosta bogatoj literaturi o najvećem slovenskom dramatičaru. Mislim u prvom redu na predavanja akademika Antona Slodnjaka o farsi i „Napasti u šentflorijanskoj dolini" i sveuč. prof. dr F. Zadravca o Cankarovu stavu prema ideji i tendenciji u književnosti. Na simpoziju je svestrano osvijetljena novela „Sluga Jernej“, njezina estetika, etička i socijalna strana. Sveuč. prof. dr D. Vučenov upozorio je na značenje dijaloga u toj noveli.
ACO ŠOPOV, književnik, Skoplje:
Slika Kondovskog >Sveti Kiril i Metodij«
- Izuzetan umetnički doživljaj predstavlja delo akademskog slikara Dimitra Kondovskog „Sveti Kiril i Metodij". Fascinira spoj tradicije fresko slikarstva sa savremenim likovnim izrazom. Gledalac ove slike doživljava prve slovenske prosvetitelje u bestelesnom prostoru - oni kao da lebde, a najmarkantiji je izraz lica i dubine pogleda očiju. Snažan utisak čini ruka, ta koja je napisala prvo slovensko pismo.
Ova slika nedavno je poklonjena Vatikanskom muzeju moderne umetnosti. Slika je dar makedonskog naroda, dat prilikom održavanja manifestacije „Dani makedonske kulture" u Italiji.
VASIL VASILEV: ZATOČENIK
II NAGRADA JNA ZA SKULPTURU
(Sa izložbe u Galeriji Doma JNA)
DOBRI STOJANOVIĆ: HRONIČAR MINULIH GODINA
(Sa izložbe „NOB u delima likovnih umetnika Jugoslavije" u Galeriji Doma JNA u Beogradu)
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Refleksija in publicistika
- Producers
- Hrvaško narodno gledališče v Varaždinu
- Archival material identifier
- 1976-07-18-31_799-16