Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Šta je za vas bio događaj sezone?

R. Popović, Politika, 31. 7. 1976

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
Tradicionalna letnja anketa »Politike« ŠTA JE ZA VAS BIO DOGAĐAJ SEZONE? DR VLADIMIR JOVIČIĆ, republički sekretar za kulturu SR Srbije: Pruga Beograd - Bar • Ako je kultura, između ostalog, i skraćivanje razdaljina među ljudima, ako je premošćavanje prostora i prepreka u svakom, pa i andrićevskom smislu, onda je za mene puštanje u rad pruge Beograd - Bar ne samo privredni već i kulturni događaj sezone. Za milione ljudi koji žive uz svu prugu ona je prečica do bogatijeg i kulturnijeg života, a za one koji njome samo prolaze - prilika da jednim pogledom obuhvate, da jedinstveno dožive čuda prirode i neimarskih ruku. DUŠAN VUKOTIĆ, filmski režiser, Zagreb: „Kiklop“ Ranka Marinkovića i Koste Spaipa • Kao kulturni događaj sezone, bez mnogo razmišljanja, izdvajam predstavu "Kiklop", koju je po istoimenom romanu Ranka Marinkovića maštovito scenski adaptirao i režirao Kosta Spaić. Posebna vrijednost predstave je izuzetna, psihološki slojevita kreacija Radeta Šerbedžije. Ansambl Hrvatskog narodnog kazališta predstavom potvrđuje svoje velike kreativne i tehničke mogućnosti. BENO ZUPANČIČ, književnik Ljubljana: Proslava godišnjice Ivana Cankara Za mene je najznačajniji kulturni događaj sezone proslava stogodišnjice rođenja Ivana Cankara, iz više razloga. Prvo, zbog toga što je ta manifestacija dobila masovne dimenzije, što su organizatori bile kulturne institucije ali i privredne organizacije i društvene ustanove. Bila je to široka kulturna akcija koja je nosila u sebi sve, još žive, elemente Cankarevog stvaralaštva i to literarne, umetničke i kulturno-političke. Ponovo se pokazalo koliko su još uvek aktuelne neke stvari iz Cankarevog opusa, koliko su neke njegove ideje bile vizionarske. Drugo, vrhunac te proslave bilo je izvođenje „Sluge Jerneja" u hali Tivoli. Predstavu su izveli članovi svih slovenačkih pozorišta, što se retko ili nikad ne događa. Iako je to bila skraćena verzija „Sluge Jerneja" ona je u ovom trenutku delovala kao umetnička prezentacija, ako se tako može reći, svega onoga o čemu razgovaramo u vezi sa Nacrtom zakona o udruženom radu. O tome govorim, pre svega, zbog toga što mislim da je jedna ovakva akcija interesantan i nov element u kulturnoj politici, koji znači prevazilaženje kulturne politike vođene samo u kulturnim institucijama. Takve su bile, na primer, i slične akcije u Hrvatskoj i Srbiji u vezi sa proslavama godišnjica Bore Stankovića i Vladimira Nazora. U vezi s tim pomenuo bih i vrlo dobar film Igora Pretnara „Vinealist", snimljen po romanu "Martin Kačur". LUKA PAVLOVIĆ, direktor Festivala malih i eksperimentalnih scena, Sarajevo: Dosta izuzetnih događaja • Ne bi odgovaralo pravom stanju stvari ako bih pomenuo samo jednu ličnost, samo jedan naslov, jedan događaj ili jedan umjetnički čin. Jer, samo na prostoru Bosne i Hercegovine desilo se podosta toga što valja zabilježiti i trajnije zadržati u sjećanju: nekolike izložbe u „Collegiumu artisticumu" - jugoslovenskog portreta, grafike (sa ljubljanskog Bijenala), bosansko-hercegovačkih slikara i vajara, zatim predstava „Golgote" Miroslava Krleže u sarajevskom Narodnom pozorištu, pa nadahnuta, impulsivno i mudro okrenuta pitanjima modernog teatra knjiga Bore Draškovića „Promena"), pa tri nove drame Miodraga Žalice, objedinjene y Knjizi "Drugi trio", pa rijetka a korisna studija starinskih renesansnih ljetnikovaca, Tvrtka Kulenovića o dva različita izvora teatra (a sve to u novoj biblioteci sarajevske Svjetlosti"), pa nekoliki izdavački poduhvat kakav je „Krležina" (sarajevsko „Oslobođenje"), pa razgovori o ličnosti i djelu značajnih naših umjetnika (višestruko korisna inicijativa revije „Odjek")... Od posebnog je značenja, svakako, retrospektiva Ismeta Mujezinovića (u izložbenom prostoru Narodnog muzeja u Beogradu), pa stihovi Oskara Daviča i grafike Ede Murtića u punom kreativnom dosluhu, pa dvije predstave IX BITEF-a - Molijerov i Planšonov „Tartif“ i Šerbanov scenski ritual po, Trojankama", pa nekoliko svežih teatarskih poduhvata u HNK-u, da strastna scenska produkcija Radeta Šerbedžije pod naslovom „Krležin obračun pa predstave "Ženidba i udadba" (Sombor) i „Žrtve moda bum-bum" (Ljubljana), pa i tek dodeljena Rembrantova nagrada našem Dušanu Dža- vencu". LJUBA GAMULIN, istoričar umetnosti, Dubrovnik: Dve knjige • Izdvajam dve knjige: jednu s početka a jednu s kraja sezone: „Petrijin venac" Dragoslava Mihajlovića i „Grobnica za Borisa Davidoviča" Danila Kiša. Raduje me saznanje da smo u vrhu svjetske književnosti, jer bi takva dva djela mogao poželiti bilo koji jezik. VELIMIR LUKIĆ, književnik, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu: „Grobnica za Borisa Davidovića“ Danila Kiša i Kolijevka Žarka Komanina GROBNICA za Borisa Davidovića" zaista je remek delo, kako je to već i napisao jedan eminentni kritičar. I nije stoga teško uvrstiti je u prvorazredne kulturne događaje. Mislim da treba svakako spomenuti kao događaj od nesumnjivog značaja i prvi roman dosad poznatog i uspešnog dramskog pisca Žarka Komanina „Kolijevka". Knjiga pisana čudesnim neponovljivim jezikom, puna je unutarnjih treptaja i refleksija. „KOLIJEVKA" je ozbiljan literarni rezultat i markantna najava novog romansijera naše savremene literature. Krležino životno delo u celini. • Najveći doživljaj za mene je konačno izdanje „Krležijane" u pet tomova, Krležinog životnog djela, panorama pogleda, pojava i pojmova. Ako znamo da se dvadesetak godina spremalo to izdanje i da ga je tek sarajevsko „Oslobođenje" ostvarilo, onda treba tom poduhvatu odati duboko priznanje. AKADEMIK DR CVITO FISKOVIĆ, Split: Spasavanje spomenika kulture Ladanjsko graditeljstvo nastalo u Dalmaciji u toku prošlih stoljeća predstavlja posebno poglavlje u povijesti umjetnosti te pokrajine. Razvijalo se osobito na području nekadašnje Dubrovačke Republike i ostvarilo nekoliko lijepih cjelina u kojima se graditeljstvo usklađuje s hortikulturom, ali su se starinski ljetnikovci od 16. do 19. stoljeća sačuvali i na ostalom dalmatinskom primorju. Zbog svojih izabranih prirodnih položaja i prostornih rješenja predstavljaju posebno pitanje zaštite spomenika kulture jer obuhvataju zaštitu prirodnih ljepota i građevinskih sklopova, pa je danas u sve većoj izgradnji na jadranskoj obali, te sklopove teško zaštititi. Dubrovnik je npr. zaštitio svoje urbanističke spomenike unutar gradskih zidina, ali nije, krajolik oko korisna studija starinskih renesansnih ljetnikovaca, koji su trajno ugroženi novogradnjama. Jedan od najvećih pothvata zaštite spomenika ostvaren je uspješno u Grosiru u toku prošle i ove godine. Veliki ljetnikovac, rijetki spomenik klasicizma u Dalmaciji koji je sagradio 1830. god. poznati mletački graditelj Antonio Selva u obliku monumentalnog grčkog hrama našao se u području potrebito vojnim svrhama. U dogovoru s Regionalnim zavodom za zaštitu dalmatinskih spomenika u Splitu i vojne uprave Divulja, kameni spomenik visok 15 metara prenesen je i uspostavljen oko kilometar dalje od svog ranijeg položaja, dobivši dolično mjesto u pošumljenoj aleji. Tim je suradnjom vojnih organa sa Zavodom za zaštitu spasen jedan od istaknutijih spomenika klasicističkog stila u Dalmaciji i ostvaren jedan od najvećih pothvata zaštite. O tome je objavljena i posebna studija u prilozima za povijest umjetnosti Dalmacije sv. 20. a y izdanju spomenutog Regionalnog zavoda za zaštitu dalmatinskih spomenika. MIHAJLO MITROVIĆ, arhitekta, Beograd: Oktobarski salon... • Oktobarski salon pod jednim krovom, obnovljenim i širokim, pod kojim su se belasali lepota slike, tapiserije, grafike ili skulpture. Svaka svojim fluidom u svom likovnom omotaču a istovremeno i u sadejstvu sa induktivnom snagom bliskih eksponata. I još nešto, što možda nije događaj, ili je više od događaja. Obiljan napor i želja Skupštine grada da humanizira i oplemeni neke prostore Beograda; i poraz arhitekata na tim davno očekivanim, finim i neophodnim akcijama (Andrićev venac, prostor između Protokola i „Atine“, najnovija robna kuća u Zemunu). DR ŽIVOMIR SPASIĆ, docent Ekonomskog fakulteta, Kragujevac: Obeležavanje godišnjice „Crvenog barjaka“ • Među događajima sezone izdvojio bih obeležavanje stogodišnjice demonstracija „Crveni barjak“ u Kragujevcu. Objavljeno je pet dela koja sa raznih aspekata osvetljavaju istorijsku genezu demonstracija i ukazuju na njihovo mesto u našoj istoriografiji. Posebno se ističe dvotomni Zbornik građe o „Crvenom barjaku" u kome su objavljena do sada nepoznata dokumenta sa suđenja barjaktarima, čime je popunjena značajna praznina u istoriji radničkog pokreta koja se osećala u razdoblju od smrti Svetozara Markovića do socijaldemokratskog perioda. MIRKO BOŽIĆ, književnik, Predsedništva SR Hrvatske: „Kiklop“ u Hrvatskom narodnom kazalištu i sezona HNK u celini • Bez sumnje, Marinkovićev „Kiklop" u adaptaciji i režiji Koste Spaića. Za mene događaj predstavlja i sezona Hrvatskog narodnog kazališta u celini. • S obzirom da sam u protekloj godini više radio, manje putovao i odlazio na umetničke priredbe, moji su najjači doživljaji bile knjige koje su se povremeno ili stalnije nalazile na mom radnom stolu. Od onih koje su bile u neposrednijoj vezi sa temama koje sam i sam obrađivao - izdvajam podsticajnu knjigu Predraga Matvejevića, "Ka novom kulturnom stvaralaštvu", studiju A. Čudakova „Poetika Čehova" kao i dve nesumnjivo značajne pesničke knjige koje upotpunjuju vrednosni fond nove makedonske poezije: „Pesma crnoj ženi" Ace Šopova i „Perunika" Mateja Matevskog. Obe zbirke predstavljaju, po mom mišljenju, dragocena ostvarenja koja svedoče kako o novim neusahlim stvaralačkim impulsima dvaju pesnika tako i o svežini i neistrošenosti još uvek mladog i kreativnog produktivnog makedonskog pesničkog jezika. Uz sve ovo, kao primer intenzivnog duhovnog doživljaja, pomenuo bih i susrete i duge razgovore sa Markom Ristićem na obali Ohridskog jezera, tokom meseca septembra prošle godine. DRAGIŠA VITOŠEVIĆ, književnik, Beograd: Drugi istinski događaj za mene je jedna tek izišla i tek dočitana, gornjoj temi vrlo srodna knjiga, „Vidovdan i časni krst" prof. Miodraga Popovića. Knjiga o našim precima i nama (!), kao, mitskim ljudima": za nas nasušna, dragocena, dostojna velikog Mirče Elijada! Da, i marksistička, i izazovna, i u svakom pogledu ozbiljno naučna, pokazujući, pored ostalog, i to: da u nauci ne postoje bauci! VELJKO BULAJIĆ, filmski režiser, Zagreb: Zakon o kinematografiji Republike Hrvatske • Smatram da je daleko najznačajniji kulturni događaj protekle sezone bio Zakon o kinematografiji, koji je donio Sabor na temelju člana 389 Ustava Socijalističke Republike Hrvatske. Zakon o filmu konačno regulira sva bitna pitanja zaštite domaćeg filmskog stvaralaštva i zbog toga predstavlja revolucionaran akt u životu naše kinematografije, izuzetan dokument u našoj kulturi uopšte. JOVAN ĆIRILOV, umetnički direktor "Bitefa, Beograd: Studija - Surovo pozorište • U izdanju „Prosvete“ pojavila se ove pozorišne i knjižarske sezone studija „Surovo pozorište", za naše prilike retka knjiga o teoriji pozorišta formalno kvito dete po- riji i praksi Antonena Artoa, ali širinom zahvata knjiga Mirjane Miočinović je uopštavanje teorijske prakse celokupnog svetskog pozorišta u najuzbudljivijim trenucima oslobađanja od terora literarnog pozorišta prošlog veka. Dr. IVAN FOHT, estetičar, Zagreb: Objavljivanje »Andromede« • Vanredan značaj pridajem pokretanju i izlaženju našeg prvog časopisa posvećenog isključivo naučnoj fantastici - "Andromeda" (BIGZ, Beograd). Urednicima i izdavaču pruža se time velika šansa, jer dobra naučna fantastika, iako vrlo rijetka, daleko prevazilazi nivo zabavne literature, a u nekoliko slučajeva i sveukupne ostale beletristike koja je redovno začaurena u antropocentrističku ljušturu. Ona ogromno proširuje vidokrug time što čovjeku pruža distancu prema vlastitom svijetu - pokazujući mogućnosti drugačijih svjetova; ona, jedina, danas dovodi do svijesti da se u stvari kovitlamo na nečem manjem od zrnca prašine: svim drugim oblastima od same prašine ne vidi se to. Ona nas stavlja pred fundamentalna pitanja smisla i prirode našeg bitanja na Zemlji, pred pitanja o biću i ništavilu, i, jedina, pokušava da na njih da odgovor. Time transcendira i pozitivnu nauku - koja takva pitanja odbacuje kao spekulativna - i filozofiju prirode koja svojim antropomorfnim kategorijama u taj ponor uopće ne može da se spusti. „Andromedu" treba zato da pozdravimo sa željom da nam, iz broja u broj sve kritičnije, iz mora šunda izvu- če ono najbolje, ono što može postati i uzor beletrističkog štiva i dostojan primjer za teorijske analize i eksplikacije. SRETEN ASANOVIĆ, književnik, Titograd: Titogradski TV dnevnik i Dani crnogorske kulture • U mnoštvu događaja, djela i manifestacija koji su se u protekloj sezoni zbili u našoj zemlji izdvajam dva od prvorazrednog značaja, upravo za kulturu: a) Titogradski televizijski dnevnik, koji je započeo 1. januara ove godine, i koji posredstvom najuticajnijeg medija blagovremeno i kompleksno informiše crnogorsko društvo o sebi i drugima, utiče na brži materijalni i kulturni razvitak crnogorskog prostora otvarajući ga za vrijednosti jugoslovenske zajednice i svijeta i prezentirajući sebe i svoje težnje svom vremenu: b) Dani crnogorske kulture, ovog proljeća u Makedoniji i na Kosovu, bili su najbolji način da se jedna nacionalna kultura i njene najviše vrijednosti predstave drugim našim sredinama i prostorima, način međusobnog upoznavanja, predstavljanja i afirmacije. Knjiga o našim precima i nama (!) je koji svjedoči o otvorenosti, međuzavisnosti i prožimanju našeg društva i njegovih nacionalnih kultura. Naša tradicionalna anketa je i ove godine pokazala bogatstvo kulturnih zbivanja u skoro svim sredinama naše zemlje. A interesovanje koje jedna sredina poklanja svojim kulturnim potrebama govori dosta o njoj samoj i o njenim shvatanjima i pogledima na život društva i poziv čoveka u tom društvu, rekao je još pre desetak godina Ivo Andrić. Zapaženo je, međutim, naglašavanje većeg broja kulturnih i javnih radnika da je „kultura ipak jedan širi fenomen nego čista produkcija i potrošnja takozvanih kulturnih dobara". Anketu pripremio: R. Popović

This article has not been reviewed yet.

Report a problem to oder@slogi.si.