Briljantni trenutak: Antonijev govor
Čedo Kisić, Oslobođenje, 5. 6. 1964
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
CENTRALNA JUGOSLOVENSKA
PROSLAVA 400-GODIŠNJICE le
ROĐENJA VILJEMA ŠEKSPIRA SVI
BRILJANTNI TRENUTAK:
ANTONIJEV GOVOR
Viljem Šekspir: »Julije Cezar« predstava Srpskog narodnog pozorišta
iz Novog Sada reditelj: Kazim jež Dejmek (kao gost)
Šekspir nikad nije prikazivao apstraktnog, vanvremenog, čovjeka, koji uostalom i ne postoji. Šekspirolozi vole isticati da je taj najveći dramatičar svih vremena uvijek slikao istorijskog čovjeka. U toj prvoj velikoj eksploziji individue koja je odjeknula Renesansom, galeriju njegovih likova popunjavaju grčko-rimski tipovi Ni ličnosti iz dubine srednjeg vijeka.
Tragedija »Julije Cezar« jed-
no je od tih djela u kojima se
kroz ličnosti iz davnog doba go-
vore univerzalnije istine o lju-
dima, izvlačeći iz istorijskih do-
gađaja sav njihov najživotniji
dramski ekstrakt. Šekspir sje-
dinjuje viziju svog vremena s
vizijama vremena što su mu
prethodila, te stvara svoju sli-
ku, koja čudesnom snagom oži-
vljuje sjećanje na duge i fatal-
ne ljudske nesporazume.
Jedan od tih fatalnih nespo-
razuma u ljudskoj vrsti jeste i
problem vlasti o kome se govo-
ri u ovoj tragediji. Pitanje koje
potresa epohe: vlastoljubivost,
boriti se za vlast, držati vlast,
prepustiti vlast...
Ali, za teatar je posebno zna-
čajno kako prići onom famoz-
nom Šekspirovom dramskom re-
lativizmu, koji je došao do ja-
kog izražaja u ovoj tragediji.
Da li je pravi i istiniti Cezar
onaj o kome govore Kaska i Ka-
sije? Ili je to pomalo čudan i
smiješan čovjek? Ili je to pak
heroj, čovjek, čija će smrt uči-
niti Bruta neutješnim? Ili je to
ličnost čiju moralnu dimenziju
sa takvim superlativima poka-
zuje vjerni Antonije? Tu bi se
još mnogo sličnih pitanja moglo
postaviti. Juče je Pompej bio
narodni ideal. Danas taj svijet
slavi Cezara, koji je oborio
Pompeja. Sutra, kad Cezar bu-
de ubijen, ti ljudi što su mu ju-
če aplaudirali poći će za njego-
vim ubicama dok se Antonije
ne vrati. Ima li sloboda neka-
kvog smisla za te servilne duše?
Zar nisu republikanski konspi-
rativci spremni da podu za ne-
kim monarhom? I sve u tom
smislu Šekspir ne samo da vivi-
secira jednu epohu, nego nas do
vodi i pred neke dublje suštine
čovjekove prirode i egzistencije
pod zvijezdama.
Kazimjež Dejmek, koji je kao
gost, postavio Julija Cezara na
novosadskoj sceni, dao je je-
dan čist i impresivno stilizovan
scenski prikaz ovog Šekspira, u
kome se sve epizode rascvjeta-
vaju iz jedne boje, te u njemu
nema onog odbojnog patetičnog
deklamatorstva, dok su predsta-
vu uzdigle svježe i oplemenjene
intonacije u Šekspirovoj temi.
Tamo gdje bi drugi reditelj za
sudare u »Juliju Cezaru« tražio
razna sredstva, nagomilavao
i šaržirao scensku ekspresiju da
bi postigao željeni rezultat, Dej-
mek postiže još veći efekat škr-
tim i bezmalo asketskim jezi-
kom svoje scene. Jednom unu-
tarnjem glasu na toj sceni sve
se strogo povinuje, te vas prije
svega impresionira njena har-
monija.
Stevan Šalajić (Brut) i Milica Radaković (Porcija) u
»Juliju Cezaru«
Skladnu igru pružili
su: Petar Vrtipraški (Julije Ce-
zar), Stevan Šalajić (Brut), Va-
sja Stanković (Kasije) Ivan
Hajtl (Kaska), Milica Radaković
(Porcija) i drugi. Ali, zacijelo
najsnažnije, najponesenije glu-
mačko ostvarenje bio je Marko
Antonije Voje Mirića, koji je ta-
kođe gost u ovoj predstavi. Ne-
zaboravan će nam ostati Anto-
nijev govor nad mrtvim Ceza-
rom u Mirićevoj interpretaciji.
To je glumac za koga se bez
dvoumljenja može reći da ras-
polaže čitavom skalom umjet-
ničkih kvaliteta koji izazivaju u
nama divljenje i respekt.
Dekor i kostimi Andžeja Stop-
ke (k. g.) izvrsni.
Što je ova Šekspirova tragedi-
ja tako lijepo prozvučala na na-
šoj sceni zasluga je i au-
tora prevoda Borivoja Nedića i
Velimira Živojinovića-Masuke.
Čedo KISIC
5.VI
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Gledališče Dramatika
- Archival material identifier
- 1964-06-2401-2500_2169-2170