Inspirator novih poduhvata
Marina Trumić, Svijet, 12. 3. 1976
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
PROGRAM
XVII MES-a
Narodno pozorište u Sarajevu
Miroslav Krleža: Golgota. Režija: Ljubiša Georgijevski. Velika scena
Glumačka družina »Histrioni«, Zagreb
Senker Mujičić - Škrab: PRIOBALNI TRIPTIH ILITI DOMAGOJADE. Kolektivna režija. Na prostoru u Skenderiji.
Narodno pozorište u Subotici
Branislav Nušić: SUMNJIVO LICE. Režija: Ljubiša Ristić. Velika scena.
Atelje 212, Beograd
Branislav Nušić: NESUMNJIVO LICE. Režija: Zoran Radmilović. Mala scena.
Zagrebačko kazalište mladih
Ivan Kušan: NAIVCI. Režija: Miro Međimorec. Mala scena.
Dramski teatar u Skopiju
Kole Čašule: OSTAVKA JEDNOG KARIPSKOG MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA. Režija: Ljubiša Georgijevski. Velika scena.
Mladinsko gledališče u Ljubljani
Dušan Jovanović: ŽRTVE MODE BUM BUM. Režija: Dušan Jovanović. Mala scena.
Teatar poezije, Beograd
Branislav Petrović: KAD GORI ČOVEK.
Režija: Vida Ognjanović.
Teatar Slovo, Sarajevo
Miroslav Antić: GARAVI SOKAK. Režija: Miroslav Antić. Mala scena.
Izvan konkurencije - po pozivu treba da učestvuje:
Narodno pozorište u Mostaru
Žan Ko: GOSPODAR SVIJETA. Režija: Sulejman Kupusović. Mala scena.
Uskoro će u Sarajevu, tačnije od 27. marta do 6. aprila početi Sedamnaesti festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije. Trebalo bi to da bude nova etapa naše tradicionalne teatarske manifestacije, osvježena novim idejama i novim saradnicima.
NOVA ESTETIKA
»U ime opredjeljenja za pokret u umjetnosti, zapisao je povodom desetogodišnjice ove smotre Čedo Kisić, udaren je temelj i Festivalu malih scena Jugoslavije. Ovaj festival ima svoju vjernu publiku i osvojio je značajna mjesto u našem pozorišnom životu djelujući i kao faktor zbližavanja i saradnje teatara i kulturnih centara, naših i stranih. Više se, zacijelo, ne može zaobići doprinos malih scena u traženju nove estetike teatra. Kritičari i historičari teatra svakako će utvrditi značaj poduhvata nastalih u laboratoriji malih scena.
I tako, iz godine u godinu, Festival je živio i istrajavao na plemenitoj ali i trnovitoj stazi, stremeći neprestano ka novim, još neosvojenim prostorima scenske umjetnosti, osvajajući naša srca, raspaljujući maštu i duh. Razumije se, dešavalo se to u njegovim najboljim, zvjezdanim trenucima. Zatim su dolazili periodi posustalosti, ponekad i padova, ali je ta manifestacija uvijek bila ogledalo svega onoga što se zbivalo u našem pozorišnom životu. Zato smo je i voljeli, u to ime joj opraštali greške i zablude.
Pa ipak, kucnuo je čas za još jednu promjenu. Trebalo bi se ohrabriti i preuzeti odgovornost, poručuje jedan reditelj.
Trebalo bi da se pozorište — kaže Boro Drašković — s pogledom koji je samo danas moguć, još jednom vrati na početak, izvornom jeziku u kome je skriveno biće svakog naroda, onim glavnim mitovima u kojima se uvijek zatiče i savremenost, okolnostima koje pripadaju samo jednom podneblju, a preko njega i cijelom svijetu.
Znak je, dakle, za još jedan početak. Za nova traganja. I nove stvaralačke poduhvate. O tome smo razgovarali sa direktorom Festivala malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije Lukom Pavlovićem.
Festival je svoje djelovanje nastojao da produži u što punijem saglasju sa našim ukupnim kulturnim i društvenim kretanjima — rekao je Luka Pavlović. Kao manifestacija od posebnog značaja (ne samo na osnovu međurepubličkog sporazuma već i po svome radijusu zračenja i djelovanja), Festival je nastojao i nastojaće još više da postane istinski predstavnik jednog segmenta teatra i kulture, u širem smislu, svih naših republika i pokrajina, svih naših teatarskih sredina i poduhvata.
PRIHVAĆENA IDEJA
Znači, kao što reče Luka Pavlović, u nastojanju da se to puno, ravnopravno iskazivanje mnogih težnji na planu kamernog i eksperimentalnog iskaže kao prirodno pravo svih umjetničkih sredina, formiran je Savjet Festivala koji čine istaknuti jugoslovenski društveni i kulturni radnici, dramski umjetnici, književnici i kritičari (Oskar Davičo, koji je izabran za predsjednika, Marijan Matković, Mateja Matevski, Nena Rošić, Ištvan Nemet, Radmila Đuričin, Sreten Perović, Janez Povše, Branko Pleša, Georgij Paro, Dimitar Gešovski, Jožica Avbelj, Vladimir Popović i drugi, kao i petnaest članova iz Bosne i Hercegovine koji, ujedno, čine Izvršni odbor sa Zdravkom Martinovićem, upravnikom Narodnog pozorišta iz Zenice, na čelu).
Iz tih istih razloga ovaj put je prihvaćena i jedna ranija ideja, naime da se pri izboru selektora ima na umu činjenica da je neophodno u sve bitne linije Festivala i festivalskog programa uključiti cio naš geografski i duhovni prostor, čime bi istaknutim teatarskim radnicima bilo omogućeno da direktnije i djelotvornije utiču na fizionomiju ove manifestacije.
Stoga ste ove godine povjerenje poklonili Ladi Kralju? ― upitali smo Luku Pavlovića.
Da, u tom smislu, prvi korak je već učinjen: za selektora je izabran Lado Kralj, jedan od začetnika i umjetničkih vođa Eksperimentalnog gledališča »Pekarna« iz Ljubljane, čije su predstave privlačile znatnu pažnju festivalskog auditorija u proteklim godinama.
Zanimalo nas je, razumljivo, šta je to novo u samoj organizaciji ovogodišnjeg Festivala. Evo šta je o tome, između ostalog, rekao Luka Pavlović:
PROMJENE U ORGANIZACIJI
Nizom promjena u organizaciji (ujedno promjena koje su plod jedne faze u samoupravnom konstituisanju kulture), kao i konačnijim rješenjima tekućih a uvijek prilično otvorenih pitanja, kao što su radni prostor, novi scenski prostori i materijalna strana, biće omogućeno da Festival bezmalo postane preko cijele godine jedno od središta teatarskih zbivanja kod nas, mjesto okupljanja dramskih pisaca, reditelja i glumaca, kao i gostiju iz inostranstva kojih bi, u interesu što šireg zračenja jedne vrste našeg teatra i naše kulture, trebalo da bude mnogo više nego tokom dosadašnjih festivalskih sezona.
-Festival će, valja vjerovati, imati na dnevnom redu svojih nastojanja još jedan cilj: da bude i inspirator mnogih novih poduhvata. Iz toga će proisteći i stalno nastojanje da se podstakne njegovanje ove vrste teatra u Crnoj Gori i na Kosovu, odakle dosad nije učestvovao nijedan ansambl, kao i izraženija orijentacija na one inostrane predstave čiji idejni i estetički profil ne bi bio u nesaglasju sa karakterom i šire shvaćenom funkcijom Festivala.
Ovom prilikom nameće se i već staro pitanje: šta je sa domaćim dramskim tekstom? Gdje su ti naši pozorišni pisci koji će otkrivati »zgusnute znakove središnjih problema vremena« i prostora, inficirati nas obavještenjem o »tajni stvarnosti« koju onda razvijamo u predstavu? upitaće se jedan teoretičar i dodati: »Odnos prema domaćoj drami pokušaćemo nazvati pravim imenom: to je čežnja pozorišta za savršenostvom«.
Čini se da repertoar ovogodišnjeg MES-a ohrabruje u tom smislu. Riječ je o djelima domaćih autora Krleže, Nušića, Kušana, Dušana Jovanovića, poeziji Branislava Petrovića, Miroslava Antića... Znači to je svojevrstan preokret?
Kamerne i eksperimentalne scene, pa samim tim i Festival kao njihov kritički izbor i prosjek, mogla bi da sve više i češće budu mjesto prvih »scenskih krštenja« naših novih dramskih tekstova, odnosno stjecište mnogih djela naše savremene dramske književnosti, često odsutne i iz repertoara ostalih teatara,
To uvjerenje dobiće svoju prvu širu podršku, vjerujem, u simpoziju koji će biti organizovan u saradnji sa Trećim programom Radio-Sarajeva i časopisom »Pozorište«. Temom »Naš autor na kamernoj i eksperimentalnoj sceni« želi se dobiti odgovor na pitanje koliko naša savremena književnost utiče i može da utiče na stanje i kretanja u okvirima ovog segmenta i ovog tipa teatra u nas. Simpozij će okupiti istaknute pisce, dramske umjetnike i kritičare iz cijele zemlje, a saopštenja i dijalog koji će se voditi na osnovi dosadašnjih iskustava, i želja za buduće veće prisustvo naših dramskih djela u ovom teatarskom prostoru neće, posigurno, ostati bez uticaja i na naredne festivalske sezone.
DRAMSKO NASLJEDE
Na ovo se prirodno nadovezuje i pitanje o domaćem dramskom nasljeđu.
Festival će nastojati, i podsticati takve poduhvate, da se tragalački priđe djelima iz dramskog nasljeđa u svim našim nacionalnim kulturama. Time bi bio postignut dvostruki cilj: osvježavanje repertoara i izbavljanje od nepravednog zaborava mnogih tekstova koje je sila vremena, ili bar sticaj nepovoljnih okolnosti, potisla na periferiju interesovanja ljudi teatra.
I ove godine biće vođeni uobičajeni razgovori za »okruglim stolom«, čiji će voditelj biti Boro Drašković. Ti razgovori zamišljeni su ne samo kao panorama mišljenja o pojedinim predstavama, nego i kao svojevrstan putokaz za budućnost Festivala kamernih i eksperimentalnih scena »čiji raspon govori o širokom spektru tematskih određenja i neprolaznoj radoznalosti tragalaca, poklonika novog i svježijeg (nadajmo se ne i pogodnog, naplavljenog sa raznih, komercijalnom duhu i špekulaciji okrenutih tačaka teatarskog »bijelog svijeta«)«.
Kad je riječ o repertoaru ovogodišnje jugoslovenske smotre malih i eksperimentalnih scena da kažemo još i to da, po svemu sudeći, nećemo na programu vidjeti nijedan inostrani ansambl. Bila bi zaista šteta da sarajevska smotra prvi put ostane bez gostiju iz inostranstva.
Marina TRUMIĆ
Novoosnovani sarajevski Teatar »Slovo« predstaviće se »Garavim sokakom Miroslava Antića: Suada Kapić, Faruk Arnautović, Hranislav Rašić i Vanja Albahari
PRED SEDAMNAESTI MES
Inspirator novih poduhvata
Od 46 viđenih, Lado Kralj, selektor ovogodišnjeg Festivala malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, odlučio se za devet predstava, tekstova domaćih autora.
Kamerne i eksperimentalne scene — kaže direktor Festivala Luka Pavlović — mogle bi da sve više i češće budu mjesta prvih »scenskih krštenja« naših novih dramskih djela, odnosno stjecište mnogih djela naše savremene dramske književnosti.
- Categories
- Gledališče Gostovanja Dramatika Festivali
- People
- Georgij Paro Lado Kralj Ljubiša Ristić Jožica Avbelj Miroslav Krleža Branislav Nušić Miro Medjimorec Vida Ognjenović Dušan Jovanović Janez Povše Ljubiša Georgijevski Oskar Davičo Kole Čašule Marijan Matković Sreten Perović
- Producers
- Slovensko mladinsko gledališče
- Productions
- ŽRTVE MODE BUM - BUM, Jovanović, 1975
- Note
- MES; fotografija;
- Archival material identifier
- 1976-03-11-20_799-11