Talenti i obožavaoci
V. E. B., Telegram, 6. 9. 1963
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
TALENTI I
OBOŽAVAOCI
Mladi izraelski film
o borbi za svjetski
prestiž
»Dok evropsko podneblje prisiljava
ljude da sjede uz peć, naše ih tjera iz
njihovih stanova u kinematografske dvo-
rane sa savršenim klima-uređajima.
Drugo, Jevreji su vrlo društveni i ništa
ih ne može zadržati da ne izidu iz kuće
i da se zabavljaju u društvu svojih
prijatelja.«
Tako govori Hela Stiller, direktor iz-
raelskog Poduzeća za distribuciju filmo-
va. Ta činjenica, uz onu poznatu da
Izrael zazire od televizije i da je tek
sada izraelski Kneset nakon dramatskih
diskusija izglasao zakon o uvođenju te-
levizije ali samo u školama, upućuje
Izraelce da vjeruju kako u dogledno
vrijeme neće biti krize izraelskog filma.
Ali najprije da saznamo postoji li
izraelski film. Odgovor je: postoji i teži
da izbori mjesto u svjetskoj kinemato-
grafiji. Filmska industrija u toj zemlji
na obalama Sredozemnog mora nije ima-
la velikog uspjeha, niti u zemlji, niti u
inozemstvu. Talenti postoje, sredstva
postoje, tehnika je jedna od najmoder-
nijah na svijetu (»Budući da smo na po-
četku, primorani smo da kupujemo samo
najbolje«), ali ograničene mogućnosti i
latentna ideološka dilema izraelskog fil-
ma nije potvrdila i značajniju proizvod-
nju. Tačno je da je film »Kota 24 ne
odgovara« uspio da postane internacio-
nalan bez mnogo buke i uzbuđenja. »Jo-
zef i njegova braća«, cjelovečernji ko-
lor lutka-film, dobio je mnogo laskavih
priznanja na prošlogodišnjem festivalu u
Cannesu. Ali to je, zasa sve.
No tek je sada savladana filozofska
kriza izraelske kinematografije: da li se
inspirirati biblijom, religijom na rubu
fanatizma, današnjom dramom Izraela,
bolnom prošlošću, ili shvatiti da film
pripada svim temama i svim ljudima.
Oslonjen na bibliju, izraelski film nije
uspio. Sada je velika pažnja posvećena
komediji, ali taj lokalni humor nije po-
desan za izvoz jer je izvan granica
Izraela nerazumljiv i neprihvatljiv.
Oba izraelska filmska studija smje-
štena su na periferiji Tel-Aviva. »Geva-
-studios« je vrlo suvremen ali oba su stu-
dija liliputanci prema velikim evrop-
skim kinematografskim centrima. Oba
studija kombiniraju pod jednim krovom
sve olakšice za snimanje u crno-bijeloj
tehnici. Svi su laboratoriji zajednički...
U toku 1961. godine snimljeno je sedam
filmova, deset u prošloj, a predviđa se
da će ove godine biti snimljeno 12 filmova.
Budući da ne postoji drugo tržište na
kome se govori hebrejski, a Izrael ima
samo dva milijuna stanovnika, Izraelci
rade s vrlo skromnim budžetom i bez
impresivnih, reklamiranih i skupo plaće-
nih talenata. Stoga je gotovo neizbježno
da riječ »koprodukcija« bude prisutna u
svakom razgovoru s izraelskim filmskim
radnicima. Zbog toga je svaka ponuda
za koprodukciju dobro primljena u
Izraelu, a naročito sada kad je izrael-
ski film izašao iz slijepe ulice ideološkog
misticizma. Ašer Hirschberg, direktor
Odjela za film u Ministarstvu trgovine i
industrije, nada se da će privući ne
samo obične koprodukcione partnere već
i filmske gigante kao što su Oto Pre-
minger, Dino de Laurentiis i ostali.
Izrael nudi ove koprodukcione mamce:
prekrasna klima, mediteranska obala,
pustinja Negev, brda Galileje i suvre-
mena tehnička baza.
U Izraelu je entuzijazam za film za-
razan. Optimizam je mlad i neiskvaren
neiskrenošću i reklamom, ginom i baro-
vima. U Izraelu ne postoji samo ljubav
za film, već je to dinamika mlade indu-
strije koja, pronašavši svoj put, želi da
napreduje. Izraelci su startali u vrijeme
kad se Zapad boji zloslutnih tv-antena
na krovovima, ali oni već ozbiljno go-
vore o trci za svjetski prestiž.
V. E. B.
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Film in TV
- Archival material identifier
- 1963-09-1201-1300_1327