Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Biografija pulskog festivala

Ante Peterlic, Telegram, 29. 7. 1966

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
FEIVAL JUGOSLAVENSKOG IGRANOG FILMA U PULI JEDNA JE OD NAJSTARIJIH NAJISTAKNUTIJIH TRADI- CIJA DOMAĆE KINEMATOGRAFIJE. U ATRAKTIVNOM HISTORIJSKOM AMBIJENTU PULSKE ARENE VEĆ TRINAESTU GODINU ZA REDOM VRŠI SE GODIŠNJA SMOTRA NAŠIH IGRANIH FILMOVA. VEĆ TRINAEST GODINA PULA PRED- STAVLJA NAJUZBUDLJIVIJI SUSRET JUGOSLAVENSKIH SINEASTA, MJESTO NA KOJEM SE VERIFICIRAJU SVE PRE- KRETNICE U RAZVOJU DOMAĆEG FILMA, NA KOJEM SE ZAPRAVO U JEDNOM KRATKOM ROKU ISPISUJE POVIJEST NAŠE KINEMATOGRAFIJE. ZBOG IZUZETNOG ZNAČENJA OVE FILMSKE MANIFESTACIJE DONOSIMO KRATA REZIME SVIH DOSADAŠ- NJIH PULSKIH FESTIVALA. BIOGRAFIJA PULSKOG FESTIVALA 1954 Najznačajnija smotra jugoslavenskog filma počela je s ra- dom! Prvih nekoliko godina festival okuplja filmove svih žan- rova i metraža a kasnije se na festivalu prikazuju samo cjelo- večernji igrani filmovi. Prve nagrade, nagrade za najbolji film i najbolju režiju, dobiva film Vesna režisera Františeka Čapa. Tim se filmom tada neobično ponosimo jer njime dokazujemo da možemo ostvariti film koji ne zamara »problemima i »tezama«, nego čija je osnovna pretenzija da publiku zabavi. Na festivalu se još ističe film »Stojan Mutikaša, vrsno režiran od Fedora Han- žekovića. U našoj kinematografiji to je vrijeme kada se gotovo svi dive talijanskoj neorealističkoj školi, ali i vrijeme kad većina redatelja za osnovni cilj svjesno ili nesvjesno postavlja drama- turšku preciznost, jasnoću i lakoću američkog filma. U pogledu tematike pretežno smo orijentirani na narodnooslobodilački rat i praktički i ne postoji film s temom iz suvremenog života. Otu- da proizlazi izvanredan uspjeh »Vesne kod publike i kritike, jer tim prosječnim filmom činimo korak u nešto nepoznato. »Vesno znamo se i zabavljati... 1955 František Cap ponovo osvaja prvu nagradu za režiju - ovaj put za film »Trenuci odluke s temom iz narodnooslobodilačkog rata. Frano Vodopivec dobiva prvu nagradu za fotografiju u vrlo cijenjenom filmu »Djevojka i hrast« režisera Kreše Golika. Poslije Oktavijana Miletića, najvećeg učitelja naših snimatelja, Vodopivec je prvi kamerman s izuzetnom popularnošću. Inače, to je vrijeme kad se u nas u fotografiji najviše divimo kon- trastnim efektima Gabriela Figueroe, čuvenog meksičkog maj- stora. Dapače, potajno želimo oponašati epopeje iz borbe mek- sičkog naroda za slobodu. Nagradu za muziku dobiva Bojan Adamič za film »Njih dvojica«. Adamič će godinama biti najpo- pularniji jugoslavenski filmski kompozitor zahvaljujući smislu za muzičku ilustraciju i nedvojbenoj melodioznosti svojih kom- pozicija. Na scenu stupa i Ratko Durović (filmom »Zle pare re- žisera Veljka Stojanovića) koji se uvrštava među najbolje jugo- slavenske scenariste. Stane Sever dobiva nagradu za glumu, ali Metka Gabrijelčič, junakinja »Vesne«, još uvijek je najpopu- larnija domaća glumica, »Djevojka i hrast: izvrsna fotografija 1956 Flimovi tematski orijentirani na narodnooslobodilački ra apsolutno dominiraju i brojem i kvalitetom. Na ovom festi- valu zasluženo pobiru sve nagrade! Nagrada za režiju dodjelju- je se Branku Beueru za dramatičan film »Ne okreći se, sine u kojem u glavnoj ulozi oduševljava Bert Sotlar. Jednako ve- like pohvale zaslužuje i Vladimir Pogačić za film »Veliki i ma- li«, film koji će mu donijeti nagradu za režiju na festivalu u Karlovym Varyma, što je ujedno i prvo veliko priznanje jednom jugoslavenskom režiseru igranog filma na nekom internacional- nom festivalu. Ta dva filma osigurala su sebi značajno mjesto u našem opusu iz narodnooslobodilačkog rata, ne samo zbog vrlo vješte režije, već i zbog realističkog, depatetiziranog pristupa u obradi glavnih likova. Velik uspjeh na ovom festivalu doživlja- va i režiser France Stiglic filmom »Dolina mira«. Nosilac glavne uloge u tom filmu, John Kitzmiller, dobit će za svoju kreaciju prvu nagradu u Cannesu iduće godine. Filmovi Pule 1956. možda su najpresudniji za interes prema našem filmu u inozemstvu. 1957 Na četvrtom festivalu značajnu prevagu imaju filmske ada- ptacije djela naše književnosti, što je dijelom i logično nakon godine u kojoj su apsolutno dominirale ratne priče i za vrijeme koje suvremenu temu gotovo i ne poznaje. Soja Jovanović osva- ja prvu nagradu za film »Pop Cira i pop Spira raden prema romanu Stevana Sremca. To je ujedno i jedina prva nagrada koja je na pulskim festivalima dodijeljena filmu u koloru. Još je vrednije ostvarenje Fedora Hanžekovića, adaptacija drame Slavka Kolara Svoga tela gospodar«, Ovim filmom Hanže- ković opravdano stječe reputaciju najboljeg jugoslavenskog adaptatora književnih djela. Te godine Fedor Hanžeković i Vla- dimir Pogačić nalaze se u zenitu svog redateljskog djelovanja i u to vrijeme s pravom slove za naše najbolje filmske autore. Na ovom festivalu Pogačić se ističe realizacijom vrlo duhovitog omnibusa »Subotom uveče, koji u historiji našeg filma znači još jedan korak naprijed u traganju za suvremenom temom. Aleksandar Sekulović prvi put dobiva nagradu za fotografiju. »Svoga tela gospodar: među najboljim adaptacijama književnog djela 1958 Tri najbolja filma: »H 8«, »Cesta duga godinu dana« i »Kroz granje nebo«. Nagrada za režiju pripada Nikoli Tanhoferu, inače poznatom snimatelju, za film »H 8«, čemu treba pridati naročito značenje ne samo zbog izvanredno precizne režije jedne uz- budljive suvremene priče, što je tada samo po sebi za našu kine- matografiju predstavljalo naročitu vrijednost. Svojim filmom Tanhofer nadmašuje glomaznu produkciju filma »Cesta duga. godinu dana kojoj na čelu stoji precijenjeni talijanski režiser, neorealist Giuseppe de Santis. Naime, to je još uvijek vrijeme kad se gotovo nepodijeljeno divimo talijanskim neorealistima, premda sami Talijani znaju da je neorealizam stvar prošlosti i da je njegov stvaralački zanos iščezao. Osim spomenutih filmova ističu se i »Cetiri kilometra na sat pokojnog režisera Veljka Stojanovića, djelo koje donosi autentičnu sliku života. Od glu- maca u prvi plan izbijaju Pavle Vujisić »Tri koraka u prazno< i Antun Vrdoljak (»H 8«), a od scenarista Zvonimir Berković, ko- ji s Tomislavom Butorcem dobiva prvu nagradu za film »H 8. Bojan Adamič po treći put dobiva nagradu za najbolju muziku. »H 8: bolji smo od de Santisa... 1959 Nakon brojnih pohvala na festivalu u Cannesu Veljko Bu- lajić upravo trijumfira u Puli svojim prvencem »Vlak bez voz- nog reda«, filmom realiziranim u duhu talijanskog neorealizma koji predstavlja prvo uspješnije okušavanje jugoslavenskog si- neasta na području suvremene teme. U to vrijeme žiriji još dosta strogo razlikuju vrijednost filma od vrijednosti režije pa Bulajića neopravdano mimoilazi prva nagrada za režiju. Na ovom festivalu prvi put se ističu i Igor Pretnar filmom »Pet mi- nuta raja« i Jože Babič filmom »Tri četvrtine sunca koji dobi- va nagradu za režiju. Zika Mitrović te godine ostvaruje svoj najbolji film Miss Stone«, čiji nosioci glavnih uloga Petre Prličko i Olga Spiridonović dobivaju nagrade za najbolju glumu. Film Alberta Lattuade »Oluja« dobiva specijalnu diplomu za najbolji koprodukcijski film naime, to je još uvijek vri- jeme kad smo smatrali da je u koprodukcijama izvor blagosta- nja naše kinematografije. Viak bez voznog reda: prvi istinski susret sa suvre- menom temom.... 1960 Nakon nekoliko godina stanke filmovi iz narodnooslobodi- lačkog rata opet su medu najzapaženijima, Štiglicov »Deveti krug na prvom je mjestu. Za samo nekoliko mjeseci bit će kandidiran za nagradu Oskar. Režiseru Bulajiću suradnja s talijanskim scenaristima Cesareom Zavattinijem na filmu »Rate ne donosi željeni rezultat, Bulajiću žiri ipak dodjeljuje nagradu za režiju kao da time ispravlja« nepravdu koja mu je uči- njena prethodne godine. Pored ovih filmova priznanje žirija dobiva i Bauerov film Tri Ane«, a veliku pažnju kritike i publike izaziva i dirljiv dječji film »Izgubljena olovka režisera Fedora Skubonje. Pu- bliku naročito privlače »Kapetan Leši Zike Mitrovića >Kota S05 Mate Relje, dva akciona filma iz narodnooslobodilačkog rata. Stara težnja jugoslavenske kinematografije da postigne zanimljivost i komercijalnu vrijednost filmova sa Zapada pono- vo dolazi do izražaja. Kod producenata se počinje javljati pra- va pomama za takozvanim »komercijalnim filmom. » Deveti krug: kandidiramo se za Oskara... 1961 Prvi pulski festival na kojem se izrazito osjećaju estetske ten- dencije inaugurirane od avangardnih pokreta u svijetu, a pose- bno u Francuskoj preko predstavnika »novoga vala«. Film reži- sera Boštjana Hladnika Ples na kiši prava je senzacija, jer se predstavlja kao sublimat najmodernijih filmskih nastojanja. Utjecaj talijanskih neorealista gotovo je sasvim iščezao, a naj- veće zanimanje naših sineasta pobuđuju mladi francuski i polj- ski režiseri, te Bergman i Antonioni, čijeg ćemo pozitivnog ili negativnog utjecaja postajati sve svjesniji. Prve nagrade za najbolji film dobivaju »Uzavreli grade Veljka Bulajića, film gotovo jednako vrijedan kao i »Vlak bez voznog reda, i Balada o trubi i oblaku režisera Franceta Sti- glica. Hladnik dobiva posebnu nagradu za najbolju režiju, jer takvi se pothvati još uvijek smatraju nečim »posebnim. Izu- zetnu pažnju kritičari posvećuju kreaciji Duše Počkaj u filmu Ples na kiši<<. >> Ples na kiši: možemo biti i moderni... 1962 Sve najznačajnije prve nagrade osvaja Kozara režisera Velj- ka Bulajića, naša najveća epopeja iz narodnooslobodilačkog rata. Isti film postiže izuzetna priznanja i na internacionalnom festivalu u Moskvi. Ističe se i filmska komedija Branka Baue- ra »Prekobrojna«, film koji više od ma kojeg drugog domaćeg filma popularizira svoje glumce Milenu Dravić, Ljubišu Sa- mardžića i Borisa Dvornika. Velik uspjeh ostvaruje i Špela Rozin u filmu »Čudna devojka režisera Živanovića. Nakon de Santisa i Zavattinija u Puli stradava i poljski re- žiser Vajda s filmom »Sibirska ledi Magbet«, ali za svoj kva- litetan snimateljski rad u tom filmu Aleksandar Sekulović do- biva svoju četvrtu pulsku nagradu. Najveću novost i najugod- nije iznenadenje na ovom festivalu ipak predstavlja omnibus beogradskih amatera Zivojina Pavlovića, Marka Bapca i Ko- kana Rakonjca »Kapi, vode, ratnici«. Bez obzira na nedo- statke, taj film donosi novi dašak istinskog filmskog senzibi- liteta. Zanimanje pobuduje i njegov snimatelj Aleksandar Petković dokumentarističkim tretmanom kamere. » Prekobrojna: stvaramo »starove... 1963 Stalni zahtjev kritike i publike za kritičnim pristupom aktu-. alnoj suvremenoj temi konačno je urodio plodom: Bauerov film »Licem u lice« odnosi sve prve nagrade i daje značajan podstrek svim domaćim filmskim stvaraocima. Prije tog filma glavna težnja jugoslavenskih sineasta bila je usmjerena na to da se film toga tipa snimi »pod svaku cijenu. Ovim filmom »led je probijene i jedno veliko tematsko područje počinje ot- krivati svoje neiskorišteno bogatstvo. Od ostalih filmova po- hvale zaslužuje i film Igora Pretnara »Samonikli, vrlo impre- sivan alegorijski pogled u prošlost slovenskog naroda. Kako suvremena tema dominira festivalom, nužno dolazi do stranjenja u odlukama selekcione komisije. Dva vrsna fil- ma Dani« Aleksandra Petrovića i »Pješčani zamak Bošt- ja Hladnika potpuno su zanemareni, »Moderni film, pred nekoliko godina toliko željeni zahtijevan, sada je naprosto potcijenjen i odbačen. Nepotreban, ali možda i logičan obrat u previranjima jugoslavenske kinematografije. Licem u liceat kritični smo prema vlastitom društvu... 1964 Jedan od osnivača pulskog festivala u njegovu današnjem obliku, Fadil Hadžić, ove je godine nosilac prve nagrade za film »Službeni položaj«, raden u maniri Bauerova filma >Li- cem u lice, čime je linija socijalnog kriticizma i nadalje osta- la u prvom planu. Inače, ovaj festival jedan je od slabijih. Osjeća se izvjesna stagnacija na svim linijama: u poniranju u tkivo suvremenog života nije se otišlo dalje, a u istraživanji- ma filmske forme gotovo da i nemamo nekih izuzetno vrijed- nih novih rezultata. Originalno filmsko djelo »Čovjek iz hra- stove šume Miće Popovića ne može proizvesti značajniji uti- sak, a isto tako niti »Pravo stanje stvari Vladan Slijepčevića, zanimljiva kombinacija igranog filma filma ankete. S adap- tacijama Nušićevih komedija također nemamo sreće, jer kva- liteta filma »Dr« Soje Jovanović nije dosegnuta. Simpatična komedija »Lito vilovito režisera Obrada Gluščevića također ne može popraviti utisak. »Izdajnik Kokana Rakonjca ne is- punja nade, nastale s prvim filmom beogradskih amatera. >> Službeni položaj: i dalje smo kritični... 1965 Jedan od najznačajnijih pulskih festivala! Konačno se javlja cijeli niz filmova koji u sebi sjedinjuju dva osnovna zahtjeva jugoslavenske filmske kritike: suvremenu temu i autentični filmski senzibilitet u oblikovanju te teme. Najzapaženiji su filmovi omnibus »Tri Aleksandra Petrovića, koji će kasnije dobiti prvu nagradu na festivalu u Karlovym Varyma i time potvrditi svoju vrijednost, i »Prometej s otoka Viševices, film majstora crtanog filma Vatroslava Mimice. Velika priznanja dobivaju »Covek nije tica« Dušana Makavejeva i Neprija- telj Živojina Pavlovića, a u nešto manjoj mjeri i omnibus »Ključ«, film zagrebačkih debitanata. Filmovi kakvi su domi- nirali na prošla dva festivala više nisu u prvom planu, što otvara novu dilemu jugoslavenskoj produkciji, dilemu koju će možda riješiti ovogodišnji festival. Osim toga: jugoslavenski filmski kritičari i publicisti osnivaju svoje zasebno udruženje kako bi mogli organiziranije utjecati na razvoj domaćeg filma. >Tri: pobjedujemo u Karlovym Varyma... ANTE PETERLIC

This article has not been reviewed yet.

Report a problem to oder@slogi.si.