Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Dvadeset godina slovenske drame

Tone Potokar, Vjesnik, 13. 8. 1966

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
DOPRINOS AKADEMIKA DRA FRANCETA KOBLARA Dvadeset godina slovenske drame Slovenska kazališna kritika, rođena u punom smislu riječi dosta kasnije od književne, nekako usporedo s likovnom i glazbenom, potkraj prošlog stoljeća, bila je sve donedavno prilično zle sreće. Nikako da je nađemo na okupu, u knjigama. Sve do dana današnjeg ne postoji ni jedan izbor slovenske kazališne kritike. Čak je i pribiranje pozamašnijih opusa nekih izrazitih kazališnih kritičara novijeg doba sve donedavno bio izuzetan izdavački problem. Tek u najnovije doba stvari su krenule nabolje. Isključivo kazališnih kritičara u Slovenaca nije bilo, što je i razumljivo, mada su se pojedinci, zaokupljeni prvenstveno književnom kritikom, u određenim razdobljima svog djelovanja isticali i na tom području, prateći neki i decenijama, sustavno i postojano, zbivanja u slovenskim kazalištima. Osim Koblara valja spomenuti neka imena koja su tješnje povezana s kazališnom problematikom, kao Frana Govekara, Juša Kozaka, Frana Albrehta, Bratka Krefta, Josipa Vidmara, Franceta Vodnika, Vladimira Bartola, Vladimira Kralja, Filipa Kalana-Kumbatovića itd. Slovenska matica uzela je na sebe pomalo nezahvalan zadatak (nezahvalan sa čisto komercijalnog stanovišta izdavačkog poduzeća, ali izuzetno pohvalan i u odnosu na njenu kulturnu ulogu u slovenskom javnom životu i u odnosu na prikupljanje gradiva za sveobuhvatnu povijest slovenskog kazališta kakvu bi valjalo napisati barem u povodu skore stogodišnjice postojanja profesionalnog kazališnog života u Slovenaca, kad ćemo, 1967. godine, najsvečanije slaviti stogodišnji jubilej osnivanja dramatičnog društva) i u roku od godinu dana objavila u dva pozamašna sveska, na gotovo 900 stranica većeg formata, kritike gotovo 400 kazališnih djela, prikazanih između dva svjetska rata na pozornicama slovenskih kazališta koje je, uz neke druge napise o kazališnoj problematici, a osobito godišnje preglede djelovanja pojedinih kazališta, pisao tako reći in continuo dr Francé Koblar. Naslov ovog napisa zapravo je prevedeni naslov Koblarova djela, pa ga valja shvatiti kao kazališno dostignuće slovenske dramaturgije kroz dvadeset godina između dva rata, prvenstveno djela što su davana u Ljubljani. mnogo godina radio kao srednjoškolski profesor, da bi nakon drugog svjetskog rata prešao na Akademiju za kazališnu umjetnost. Glavno područje njegove djelatnosti između dva rata jest literarna i kazališna kritika. Uredio je i trinaest godišta književnog časopisa »Dom in svet«. I prije i poslije drugog svjetskog rata isticao se kao redaktor sabranih djela slovenskih klasika (Ivan Cankar, Jože Cvelbar, Dragotin Kette, Simon Gregorčić, Josip Stritar, Milan Pugelj, France Bevk, Ivan Pregelj, Fran Finžgar itd.). U dva toma, s primjerima, Koblar je pružio dosad najpouzdaniji pregled slovenskog dramskog stvaranja (Starejša slovenska drama, 1951; Novejša slovenska drama, 1954). Prije dvije godine objavio je zamašnu monografiju o pjesniku Simonu Gregorčiću (u izdanju Slovenske matice). Valja spomenuti i desetak opsežnih i iscrpnih književnih studija i rasprava o istaknutim slovenskim književnicima (Bevku, Preglju, Frinžgaru, Ketteu, Linhartu, Mešku, Prešernu, Cankaru, Župančiću, Strutaru itd.). Dva toma Koblarovih kazališnih kritika (prvi obuhvaća razdoblje 1919-1930, drugi 1931-1939) predstavljaju, u stvari, najautentičniju građu o stvaranju prvenstveno Drame Slovenskog narodnog gledališča između dva rata, zahvaćajući kreativnost pojedinih stvaralaca, režisera, glumaca kao i umjetnički koncept kazališta u cijelosti i razvoju. Koblar se ujedno udubljivao i u pojedina dramska djela, prikazivana u Sloveniji, i domaća i strana. Ima u obadvije knjige i desetak strana s analizama dramskih djela hrvatskih i srpskih autora koji su davani u dva desetljeća u Ljubljani (Božena Begović, Milan Begović, Miroslav Feldman, Mita Dimitrijević, Miroslav Krleža, Josip Kulundžić, Momčilo Mikošević, Branislav Nušić, Milan Ogrizović, Petar Petrović-Pecija, Sterija Popović, Srđan Tucić, Ivo Vojnović itd.). Uz pojedine studije i kritike s područja kazališta što su dosad štampane u posebnim knjigama (Bratko Kreft, Dušan Moravec, Josip Vidmar, Herbert Grün, Fran Lipah, Janko Traven itd.), memoara pojedinih glumaca što su objavljeni posljednjih godina (Hinko Nučić, Milan Skrbinšek, Marija Nablocka, Pavel Rasberger) i dvije knjige Slovenskog dramskog leksikona Koblarove kazališne kritike treba smatrati temeljnim izvorom autentičnih podataka o razvitku centralnog slovenskog kazališta između dva rata. Franceta Koblara valja ubrajati u najaktivnije kulturne radnike u Slovenaca sve od završetka prvog svjetskog rata do danas. Rođen potkraj 1889. Koblar je ta. TONE POTOKAR

This article has not been reviewed yet.

Report a problem to oder@slogi.si.