Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Igra pevane reči

Pavle Anagnosti, Borba Beograd, 7. 7. 1975

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
SA OPERSKOG BIJENALA U LJUBLJANI Igra pevane reči „Mudra devojka“ Karla Orfa u izvođenju Državne opere DR Nemačke iz Drezdena, povodom osamdesetogodišnjice života kompozitora Stvaralaštvo Karla Orfa, jednog od velikana zapadnoevropske muzičke Moderne, u nas je, nažalost na repertoarima operskih kuća i na koncertnim podijumima prisutno gotovo sporadično. Osim njegove monumentalne kantate „Karmina burana“, gotovo da u novije vreme i ne znamo za neka druga Orfova dela koja su ga uvrstila u malobrojne doajene savremene muzičke scene (opera „Mudra devojka“, ili scenska tragedija „Antigona" i dr.). Ovogodišnji Međunarodni operski bijenale u Ljubljani bio je, uz ostalo, obogaćen gostovanjem ansambla Državne opere DR Nemačke iz Drezdena s predstavom Orfove „Mudre devojke", upravo u trenutku u kojem je kompozitor obeležavao osamdesetogodišnjicu života. Bila je to prilika da upoznamo delo za koje se autor inspirisao Grimovom bajkom o kralju i pametnoj ženi, delo u kojem je Orf možda najpotpunije iskazao osobenosti sopstvenog viđenja muzičke scene, krećući se između već uhodanih postupaka i sredstava tradicije i modernih muzičkih strujanja. I to tim pre, ako se zna da se Orf u nekim svojim delima smelo i živo priklanjao muzičkim traženjima Bartoka, Stravinskog i Prokofjeva, iako bi više trebalo govoriti o dejstvima muzičkog postimpresionizma u njegovom opusu. Partitura „Mudre devojke" najpre iskazuje retke afinitete za originalna i neponovljiva harmonska rešenja, dok se njegova nepresušna muzička investicija kreće u vedrom oblikovanju pevane reči u igri, da bi u svojoj celokupnosti sama predstava postala igra pevane reči. Na pozornici tokom 12 slika svi se kreću. To nije opera kojom dominira osnovna melodija koja se sreće u belkantističkim partiturama, ona je za razliku od italijanske tradicije efektna ilustracija naglih ritmičkih skokova, žive palete tonaliteta, razigrane boje zvuka i kontrasta u agogici i dinamici. Nije čudno što se ovde zapažaju elementi „Karmine burane", tog znamenitog ostvarenja savremenog horskog pevanja, po čemu je Orf odmah prepoznatljiv. Privlačnost „Mudre devojke" ništa nije umanjena prisustvom tradicije i modernih tehničkih i izražajnih postupaka. Svojevrsni eklekticizam koji karakteriše Orfovu muziku sačuvao je sopstvenu autentičnost i snagu izraza. Ansambl Drezdenske opere je izveo „Mudru devojku“ gotovo u jednom dahu. Glasovni potencijal ansambla, nesumnjivo, specijalizovan je za Vagnerovo stvaralaštvo. Ova kuća je još u prvim decenijama prošlog veka prva u svetu premijerno izvela značajna ostvarenja Vagnera, Vebera i nekih drugih nemačkih kompozitora, ali je svetski renome stekla i održala upravo po svojoj interpretaciji Vagnerovog „Tanhojzera", dela koje je ugledalo svetlost dana baš na njenoj pozornici. U takozvanim modernim operskim delima, teško je izdvati pojedinačna vokalna ostvarenja. Otuda što svi imaju jednako složene i jednako nedostupne zadatke ako ih upoređujemo sa tradicionalnim pristupom operi. U „Mudroj devojci“ prefinjenim smislom za „igru pevane reči" izdvajao se bariton Karl-Hajnc Striček u ulozi Kralja, dok je tenor Fred Tešler u ulozi Seljaka osvajao slobodno rađenim tonom, svetlom bojom visokih registara i, dakako, besprekornom dikcijom, što je bila odlika svih protagonista. Devojku je suptilno, i nenametljivo pevala sopranistkinja Eleonora Elsterman, umetnica sigurne vokalne tehnike i scenskog šarma, kojoj su sasvim izvesno, podjednako dostupni i italijanski kompozitori i najsloženiji zahtevi i postupci moderne opere. Maštovita i dinamična režija Hansa Matsa upotpunila je ovo retko i za nas uvek novo viđenje Orfove muzike, u prilici kojom je na ljubljanskom festivalu skromno obeležen jubilej kompozitora. Pavle ANAGNOSTI

This article has not been reviewed yet.

Categories
Opera
Archival material identifier
1975-07-01-31_799-11
Report a problem to oder@slogi.si.