Igra pevane reči
Pavle Anagnosti, Borba Beograd, 7. 7. 1975
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
SA OPERSKOG BIJENALA U LJUBLJANI
Igra pevane reči
„Mudra devojka“ Karla Orfa u izvođenju Državne opere DR Nemačke iz Drezdena, povodom osamdesetogodišnjice života kompozitora
Stvaralaštvo Karla Orfa, jednog od velikana zapadnoevropske muzičke Moderne, u nas je, nažalost na repertoarima operskih kuća i na koncertnim podijumima prisutno gotovo sporadično. Osim njegove monumentalne kantate „Karmina burana“, gotovo da u novije vreme i ne znamo za neka druga Orfova dela koja su ga uvrstila u malobrojne doajene savremene muzičke scene (opera „Mudra devojka“, ili scenska tragedija „Antigona" i dr.).
Ovogodišnji Međunarodni operski bijenale u Ljubljani bio je, uz ostalo, obogaćen gostovanjem ansambla Državne opere DR Nemačke iz Drezdena s predstavom Orfove „Mudre devojke", upravo u trenutku u kojem je kompozitor obeležavao osamdesetogodišnjicu života. Bila je to prilika da upoznamo delo za koje se autor inspirisao Grimovom bajkom o kralju i pametnoj ženi, delo u kojem je Orf možda najpotpunije iskazao osobenosti sopstvenog viđenja muzičke scene, krećući se između već uhodanih postupaka i sredstava tradicije i modernih muzičkih strujanja. I to tim pre, ako se zna da se Orf u nekim svojim delima smelo i živo priklanjao muzičkim traženjima Bartoka, Stravinskog i Prokofjeva, iako bi više trebalo govoriti o dejstvima muzičkog postimpresionizma u njegovom opusu. Partitura „Mudre devojke" najpre iskazuje retke afinitete za originalna i neponovljiva harmonska rešenja, dok se njegova nepresušna muzička investicija kreće u vedrom oblikovanju pevane reči u igri, da bi u svojoj celokupnosti sama predstava postala igra pevane reči. Na pozornici tokom 12 slika svi se kreću. To nije opera kojom dominira osnovna melodija koja se sreće u belkantističkim partiturama, ona je za razliku od italijanske tradicije efektna ilustracija naglih ritmičkih skokova, žive palete tonaliteta, razigrane boje zvuka i kontrasta u agogici i dinamici. Nije čudno što se ovde zapažaju elementi „Karmine burane", tog znamenitog ostvarenja savremenog horskog pevanja, po čemu je Orf odmah prepoznatljiv. Privlačnost „Mudre devojke" ništa nije umanjena prisustvom tradicije i modernih tehničkih i izražajnih postupaka. Svojevrsni eklekticizam koji karakteriše Orfovu muziku sačuvao je sopstvenu autentičnost i snagu izraza.
Ansambl Drezdenske opere je izveo „Mudru devojku“ gotovo u jednom dahu. Glasovni potencijal ansambla, nesumnjivo, specijalizovan je za Vagnerovo stvaralaštvo. Ova kuća je još u prvim decenijama prošlog veka prva u svetu premijerno izvela značajna ostvarenja Vagnera, Vebera i nekih drugih nemačkih kompozitora, ali je svetski renome stekla i održala upravo po svojoj interpretaciji Vagnerovog „Tanhojzera", dela koje je ugledalo svetlost dana baš na njenoj pozornici.
U takozvanim modernim operskim delima, teško je izdvati pojedinačna vokalna ostvarenja. Otuda što svi imaju jednako složene i jednako nedostupne zadatke ako ih upoređujemo sa tradicionalnim pristupom operi. U „Mudroj devojci“ prefinjenim smislom za „igru pevane reči" izdvajao se bariton Karl-Hajnc Striček u ulozi Kralja, dok je tenor Fred Tešler u ulozi Seljaka osvajao slobodno rađenim tonom, svetlom bojom visokih registara i, dakako, besprekornom dikcijom, što je bila odlika svih protagonista. Devojku je suptilno, i nenametljivo pevala sopranistkinja Eleonora Elsterman, umetnica sigurne vokalne tehnike i scenskog šarma, kojoj su sasvim izvesno, podjednako dostupni i italijanski kompozitori i najsloženiji zahtevi i postupci moderne opere.
Maštovita i dinamična režija Hansa Matsa upotpunila je ovo retko i za nas uvek novo viđenje Orfove muzike, u prilici kojom je na ljubljanskom festivalu skromno obeležen jubilej kompozitora.
Pavle ANAGNOSTI
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Opera
- Archival material identifier
- 1975-07-01-31_799-11