Samostalnost kulturnih institucija
D. Foretić – M. Goluža, Vjesnik, 21. 3. 1965
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
za kulturu i prosvjetu
SR Slovenije:
Želimo kulturne institucije
na neki način izjednačiti
s ostalim radnim
organizacijama
Samostalnost kulturnih institucija
Miloš Poljanšek, sekretar
Kakvi su problemi i teškoće u kulturnom životu Slovenije? Postoje li na tom području neka iskustva koja bi mogla korisno poslužiti i drugim republikama? Kakvi su prijedlozi za rješavanje sadašnjih problema kulture u Sloveniji? O tim i sličnim pitanjima razgovarali smo s republičkim sekretarom za prosvjetu i kulturu SR Slovenije MILOŠEM POLJANŠEKOM.
U SR Sloveniji nedavno su ukinuti kotari. Kako se ta promjena odrazila u planovima kulture?
Situacija se u ovom trenutku čini težom, upravo zbog reforme koju ste spomenuli. Dosad je kotar davao određena sredstva za kulturnu djelatnost na svom području. Sada postoji neizvjesnost hoće li općine i privredne organizacije preuzeti tu ulogu i davati onoliko sredstava koliko su dosad davali kotari.
Postoje li kod vas dugoročniji planovi za financiranje potreba kulture, ili se oni donose svake godine?
- Do sada smo ih donosili svake godine i mislim da je to jedan od osnovnih nedostataka. Materijalne probleme kulture ne bismo smjeli rješavati ciklički, iz godine u godinu. Planovi bi morali biti dugoročniji i to sada nastojimo postići. U dužem vremenskom periodu lakše bi se rješavali i problemi na tom području.
Kojim oblicima kulture posvećujete najviše pažnje?
- Favoriziramo one kulturne djelatnosti koje imaju najmasovniji utjecaj. U prvom redu to su biblioteke, kinodvorane, radio i televizija, kazalište. No to ne znači da se svagdje trebaju favorizirati baš takvi oblici. Jer ako u jednom mjestu najjači utjecaj ima kazalište, onda njega treba staviti u prvi plan. Ako je u drugom mjestu dom kulture centar kulturne djelatnosti, onda treba najviše pomoći njemu. Vodimo, dakle, računa o specifičnim uvjetima pojedinih regija i nastojimo da se decentralizirana sredstva svrsishodnije upotrijebe.
Kakve su posljedice decentralizacije sredstava?
- U financiranju kulture sudjeluju i republika, i općina, i radne organizacije. Mnoge od njih još nisu shvatile te potrebe kao dio svoje odgovornosti za kulturni razvitak. Republika bi svakako trebala raspolagati većim sredstvima da efikasnije može utjecati kulturnu orijentaciju, ali kulturni razvitak nekog malog mjesta ne može se bitno utjecati s republičkog nivoa; decentralizacija je, dakle, nužna. Ali, kad već vršimo decentralizaciju sredstava, trebalo bi se boriti i za decentralizaciju odgovornosti.
Čini se ipak da se ne poklapaju općinske i »kulturne« granice. Kako se financiraju kulturne djelatnosti koje su, na primjer, od interesa za više općina ili jedno šire područje?
- U takvim slučajevima općine zajednički financiraju djelatnost o kojoj je riječ. Logično je da neku kulturnu instituciju koja značenjem prerasta okvire svoje općine sama ta općina ne može financirati. Ona to nije ni dužna. Međutim, teško je zasad reći kako se može zagarantirati učešće svih onih faktora koje sam ranije spomenuo, a koji bi trebali sudjelovati u takvom financiranju.
Da li vaš program ide za većim osamostaljivanjem kulturnih institucija?
- Upravo tome težimo. Želimo što više osamostaliti kulturne institucije i izjednačiti ih na neki način s ostalim radnim organizacijama. Kulturne institucije po tom principu prodaju svoje »proizvode« a društvo ih za to plaća.
Imate li na tom području već nekih konkretnih rezultata?
Spomenuo bih primjer Slovenskog narodnog gledališča. S tim kazalištem uskoro će republički Fond za kulturu sklopiti »ugovorni odnos« financiranje 50 posto njegova programa. Ostatak će financirati Ljubljana. Nastojat ćemo da takvo ugovaranje postane praksa za sve kulturne institucije republičkog značenja.
Spomenuli ste da bi u financiranju kulturnih djelatnosti općine i radne organizacije preuzele dosadašnju ulogu kotara i trebale što više sudjelovati. Nije li time uloga republike znatno smanjena?
Republika mora prvenstveno voditi računa o kulturnim institucijama republičkog i šireg, jugoslavenskog značenja. Pored toga, morali bismo raspolagati s dovoljno sredstava da djelujemo poput vrhovnog koordinatora koji bi stimulirao uzdizanje kulturne djelatnosti svagdje gdje je to potrebno. Sredstva koja smo ove godine dobili nisu dovoljna da možemo efikasno zadovoljiti potrebe u oba spomenuta slučaja.
D. FORETIĆ – M. GOLUŽA
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Refleksija in publicistika
- People
- Dalibor Foretić
- Producers
- SNG Drama Ljubljana
- Archival material identifier
- 1965-03-3501-3600_3781