Skip to main content
Oder Slovenian Performing Arts Portal
Encyclopedia

Kratki metar u plićaku

Bora Marković, Narodna armija, 27. 3. 1975

Access to this article is restricted

Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.

  • Apply for access

    Access to the materials will be granted for 30 days.

    Fill in the application
  • I already have access

    Log in with the password you have chosen.

    Log in
22. FESTIVAL JUGOSLOVENSKOG DOKUMENTARNOG I KRATKOMETRAŽNOG FILMA U BEOGRADU, 3-8 MART - U BEOGRADSKOM DOMU DIKATA ZA PET DANA PRIKAZANO 32 DOKUMENTARNA, 10 ANIMIRANIH, 3 IGRANA, 2 EPP I 5 NAMENSKIH FILMOVA NE TAKO DAVNO GO- DIŠNJA PRODUKCIJA KRATKOG FIL- MA BILA JE 180 FILMOVA, A OVE GODINE SAMO 86 JE SNIMLJENO IZ BOSNE I HERCEGOVINE PRI- KAZAN SAMO JEDAN FILM, A IZ KOSOVA NI JEDAN U INFORMA- TIVNOJ SEKCIJI PRIKAZANO 36 FIL- MOVA SVIH KATEGORIJA DVE PRETHODNE smotre jugosloven- skog dokumentarnog i kratkometražnog filma pokazale su znake slabosti i po- stepenog gubljenja daha u smelim istra- živanjima, upravo onim i onakvim koja su Jugoslaviju i jugoslovenske sineaste krat- kometražnog filma proslavili na svim me- ridijanima i za koje su oni pobrali pre- gršt nagrada i laskavih priznanja. Tu su stagnaciju stručnjaci objašnjavali kao kri- zne refleksije od igranog filma, zatim osipanje poznatih autora filmova kratkog metra (televizija i dugi metar) ili njihov prestanak rada na filmu. Međutim, ovogodišnji festival kratkog filma najviše zabrinjava zbog toga što je čovek prestao da bude središte intereso- vanja autora i što su oni mahom preoku- pirani temama iz životinjskog sveta, teh- nologijom proizvodnje i fabričkim dvo- ranama, hladovitim svodovima umetnič- kih galerija i manastira, ili obojadisanim pejsažima. Živi ljudi su bili retkost na ovogodišnjem festivalu. U filmovima koje smo videli zanatski deo posla je obavljen manje-više majstorski. Stvaralaštvo, pr- kosni rez u ljudsko i društveno biće, nadahnutu vidovitost i lucidnost u odabi- ranju trenutka društvene stvarnosti ili ljudskog življenja prikazanu na angažo- van i kritički način, dokument koji bi ostao dragoceni svedok o ovom vremenu, - ništa od toga u pedesetak filmova, pri- kazanih na smotri nismo videli. Od neka- dašnjeg razbuktalog ognja ostala je gomi- la pepela. Zato je ljubitelje kratkog filma hvatila nostalgija, tuga za onim vreme- nom kada se s nestrpljenjem očekivao svaki festival i kada se posle njega još mesecima raspravljalo prikazivanim filmovima, jer su to bila svojevrsna re- mek-dela. Na ovogodišnjem festivalu dve trećine filmova živelo je samo jedan dan onaj kada su prikazani u beogradskoj Velikoj dvorani Doma sindikata. Očigledna je i smena generacija, kao i naglo opadanje produkcije kratkog fil- ma. Tako je iz Bosne i Hercegovine pos- lat samo jedan film, sa Kosova ni jedan. U Srbiji je snimljeno samo 29 filmova, dok su na prošlogodišnjoj produkciji os- tali jedino Slovenija i Hrvatska. Zapaža se da više nema filmova vrsnih stvarala- ca kao što su V. Gilić, K. Skanata, P. Golubović, K. Papić, I. Radivojević i dr. i da je selekcija ove godine uvrstila fil- move: S. Zaninovića, K. Aćimovića, A. Ilića, B. Žižića, B. Hladnika, D. Lazića, V. Babića i još neke, u informativnu sek- ciju, čime je, ove druge praktično odstra- nila sa ovogodišnje smotre, a znamo da su upravo ovi ubirali nagrade na festiva- lima. Ne upuštamo se u objektivnost selektiv- ne komisije, ali stiče se utisak ili su se naši najeminentniji filmski stvaraoci kratkog filma zamorili, ili su ih okupira- li drugi mediji igrani film i, osobito, te- levizija. Da je to tako vidi se i iz či- njenice da je gro prikazanih filmova s područja opštih istina i da u postupku njihova stvaranja ima reporterskog nači- na informisanja, kako to odgovara tele- viziji, obrnuto od puta da se dobije ambi- jent, pravom kreacijom. Televizijska re- portaža zamenila je kreativni dokumenta- rac. Nekadašnja godišnja produkcija od 150. do 180 kratkih filmova ove godine je sve- dena na samo 86. Zato je način vrednova- nja (prvo selekcija, a zatim nagrađivanje) potpuno neodrživ: i zbog drastično sma- njene proizvodnje i zbog slučajeva elimi- nacije nekih filmova nesumnjivih kvali- teta sa izraženom sociološkom i estetskom funkcijom. I sistem nagrađivanja je zastareo i pre- živeo. Od 52 filma prikazana u zvaničnoj konkurenciji nagrađeno je 25, mada je jed va desetak na nivou prosečnih prošlogo- dišnjih filmova. Posebno je pitanje pi- tanje objektivnosti žirija i kriterijuma u nagrađivanju filmova ovogodišnjoj smotri. Ne upuštajući se u raspravu o to- me da li su nagrađeni »pravi« autori, uti- sak je da su neke odluke žirija čudne i da je, s obzirom na malobrojnost dobrih filmova, dodeljeno mnogo nagrada, (bez obzira na postojeće propozicije). I jedan mali kuriozitet od 25 nagrada samo je 7 dodeljeno jednoglasno, ostale većinom glasova »sinhroni« rad žirija po siste- mu »ho-ruk<<. Napomenimo i to da ove godine nije. dodeljena nagrada »4. jul« za najbolji film s temom iz NOB-a i revolucije. Ob- razloženje je... »da se sa žaljenjem konstatuje da u godini kada proslavlja- mo jubilej pobede nad fašizmom i 30-go- dišnjicu oslobođenja zemlje, u inače ma- lobrojnoj produkciji 22. festivala, žirl nije izdvojio ni jedan film koji bi jedin- stvenim kvalitetom ideje i realizacije za- služio da bude posebno istaknut«.. Ovom saopštenju nije potreban komen- tar. Zato ćemo reći koju reč više o produk- ciji Vojnog filmskog centra »Zastava fil- ma«, jer je to jedina filmska kuća u nas koja neprekidno neguje u filmu slobodar- sku i borbenu tradiciju našeg oslobodi- lačkog rata i revolucije.. Ova naša renomirana filmska kuća po- slala je na festival šest filmova: tri do- kumentarna, dva kratka igrana i jedan namenski. Četiri su uvršćena u zvaničnu konkurenciju, a dva su prikazana u in- formativnoj sekciji. Dokumentarni film »VIŠE OD BRAT- STVA« reditelja Zvonimira Sakside, ra- đen po scenariju R. Đurovića, M. Sekuli- ća i režisera, potresna je umetnička priča o 8.000 Slovenaca proteranih 1941. godine u Srbiju radi stvaranja životnog prostora u Sloveniji i njene germanizacije. Film govori o sudbinama ljudi iz Štajerske i Gorenjske otrgnutih od ognjišta »sa onim što se u rukama može poneti«. Danas, svake druge godine, »vozom bratstva i jedinstva« dođu u posetu nekadašnji iz- gnanici svojim tadašnjim domaćinima u Srbiji, koji su ih u surovim uslovima rata, bratski prihvatili. Ovo delo dvojako je značajno: što se u njemu nadahnuto govo- ri o bratstvu i jedinstvu dvaju naših na- roda iskovanom u ratnoj nevolji i što na svojevrstan način opominje na opasnost od austrijskog revanšizma i na borbu slo- venačke manjine u Koruškoj za svoja nacionalna prava. »CRVENI SNEG NA POHORJU« redi- telja Jože Pogačnika, rađen po scenariju Đorđa Radišića, dokumentarni je film u kojem se na poetski način govori o 68 boraca partizanskog Pohorskog bataljona koji su 8. januara 1943. godine u gustoj šumi na planini Pohorju svi izginuli bo- reći se protiv 3.000 do zuba naoružanih fašista. Crvenom krvlju obojili su pro- planke Pohorja pod dubokim snegom, slobode radi. Film govori i o teritorijal- noj jedinici koja danas nosi ime bataljona i o tome kako mladi sada doživljavaju tragičnu sudbinu izginulih vršnjaka. Oni danas u miru predano uče da bi sutra, ako zatreba, mogli dostojno braniti slo- bodu svoje zemlje. Kratki igrani film »IMALA JE PET- NAEST GODINA«, koji je režirao Štefan Zagorjan, po scenariju M. Sekulića i auto- ra, a muziku je napisao dr. J. Jovićević dirljiva je pripovest o junaštvu našeg najmlađeg narodnog heroja, skojevke Mike Bosnić, koja je, žrtvujući svoj tek naslućeni život, skinula ćebe s partizan- skog tenka i time omogućila da on dalje dejstvuje. Inspirisan ovim fragmentom iz naše revolucije (to je bilo 25. maja 1944, prilikom nemačkog desanta na Drvar), autor je uspešno ispričao taj događaj, ko- ji je uvršćen u plejadu mnogobrojnih herojskih podviga naših omladinaca u NOR-u. Reditelj Radomir Šaranović snimio je kratki igrani film »BATALJON JE OD- LUČIO«, za koji je scenario napisao pu- kovnik Špiro Ivanišević, a muziku Zoran Hristić. Pretposlednje godine rata trojica mladih partizana, u jednom selu, obraču- navaju se s grupom četnika. U jednoj ku- ći izazovno postavljena sofra za gozbu. Gladni i iznemogli mladići podležu is- kušenju i samovoljno uzimaju hranu, ali deo nose svojim drugovima, u jedinicu. Onim prvim postupkom oni čine težak prekšaj, skrnave moralne norme naše re- volucije, za šta se kažnjavalo smrću. Uzimajući u obzir njihovu mladost, okol- nosti pod kojima je prekršaj učinjen i to što su hrane doneli i drugovima, bataljon glasa da se mladići ne kazne. Tema je dob- ro pogođena, ali su uprošćeni rediteljev postupak i anemična gluma doprinela da film deluje neubedljivo i naivno. Film »SAVLADATI PANIKU«, u re- žiji i po scenariju Vuka Babića, delo je iz serije filmova o strahu. U njemu se na duhovit način govori o fenomenu straha i panike i o tome kako da se oni savla- đuju. Tema dokumentarnog filma »KAPE- TAN JANKO«, u režiji Gorana Paskalje- vića je primeran rad starešine JNA, koji za svoje požrtvovanje u vaspitno-obrazov- nom izgrađivanju vojnika dobija visoko priznanje, nagradu »22. decembar«. Uvereni smo da je jedna etapa u pro- dukciji našeg kratkometražnog filma za- vršena i da druga u izmenjenim društve- nim odnosima, započinje. Generacija, stva- ralaca koja dolazi uneće u našu kinema- tografiju, nadajmo se, novo, i imaće u sva- kom pogledu snage da otisne naš kratki film iz plićaka prema matici i da se uhva- ti ukoštac s brzacima i virovima ljudskog i društvenog življenja. Očekujemo da će 23. smotra kratkog filma to pokazati i da će se on opet vinuti u vrhove svetske kinematografije. Bora MARKOVIĆ Stevan Dukić: Ranjenik, drvo, 1966. Kadar iz filma Bataljon je odlučio reditelja R. Šaranovića, proizvodnja »Zastave filma«

This article has not been reviewed yet.

Archival material identifier
1975-03-01-31_799-7
Report a problem to oder@slogi.si.