Kratki metar u plićaku
Bora Marković, Narodna armija, 27. 3. 1975
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
22.
FESTIVAL
JUGOSLOVENSKOG
DOKUMENTARNOG I
KRATKOMETRAŽNOG
FILMA U BEOGRADU, 3-8 MART
- U BEOGRADSKOM DOMU
DIKATA ZA PET DANA PRIKAZANO
32 DOKUMENTARNA, 10 ANIMIRANIH,
3 IGRANA, 2 EPP I 5 NAMENSKIH
FILMOVA NE TAKO DAVNO GO-
DIŠNJA PRODUKCIJA KRATKOG FIL-
MA BILA JE 180 FILMOVA, A OVE
GODINE SAMO 86 JE SNIMLJENO
IZ BOSNE I HERCEGOVINE PRI-
KAZAN SAMO JEDAN FILM,
A IZ KOSOVA NI JEDAN
U INFORMA-
TIVNOJ SEKCIJI PRIKAZANO 36 FIL-
MOVA SVIH KATEGORIJA
DVE PRETHODNE smotre jugosloven-
skog dokumentarnog i kratkometražnog
filma pokazale su znake slabosti i po-
stepenog gubljenja daha u smelim istra-
živanjima, upravo onim i onakvim koja su
Jugoslaviju i jugoslovenske sineaste krat-
kometražnog filma proslavili na svim me-
ridijanima i za koje su oni pobrali pre-
gršt nagrada i laskavih priznanja. Tu su
stagnaciju stručnjaci objašnjavali kao kri-
zne refleksije od igranog filma, zatim
osipanje poznatih autora filmova kratkog
metra (televizija i dugi metar) ili njihov
prestanak rada na filmu.
Međutim, ovogodišnji festival kratkog
filma najviše zabrinjava zbog toga što je
čovek prestao da bude središte intereso-
vanja autora i što su oni mahom preoku-
pirani temama iz životinjskog sveta, teh-
nologijom proizvodnje i fabričkim dvo-
ranama, hladovitim svodovima umetnič-
kih galerija i manastira, ili obojadisanim
pejsažima. Živi ljudi su bili retkost na
ovogodišnjem festivalu. U filmovima koje
smo videli zanatski deo posla je obavljen
manje-više majstorski. Stvaralaštvo, pr-
kosni rez u ljudsko i društveno biće,
nadahnutu vidovitost i lucidnost u odabi-
ranju trenutka društvene stvarnosti ili
ljudskog življenja prikazanu na angažo-
van i kritički način, dokument koji bi
ostao dragoceni svedok o ovom vremenu,
- ništa od toga u pedesetak filmova, pri-
kazanih na smotri nismo videli. Od neka-
dašnjeg razbuktalog ognja ostala je gomi-
la pepela.
Zato je ljubitelje kratkog filma
hvatila nostalgija, tuga za onim vreme-
nom kada se s nestrpljenjem očekivao
svaki festival i kada se posle njega još
mesecima raspravljalo prikazivanim
filmovima, jer su to bila svojevrsna re-
mek-dela. Na ovogodišnjem festivalu dve
trećine filmova živelo je samo jedan dan
onaj kada su prikazani u beogradskoj
Velikoj dvorani Doma sindikata.
Očigledna je i smena generacija, kao i
naglo opadanje produkcije kratkog fil-
ma. Tako je iz Bosne i Hercegovine pos-
lat samo jedan film, sa Kosova ni jedan.
U Srbiji je snimljeno samo 29 filmova,
dok su na prošlogodišnjoj produkciji os-
tali jedino Slovenija i Hrvatska. Zapaža
se da više nema filmova vrsnih stvarala-
ca kao što su V. Gilić, K. Skanata, P.
Golubović, K. Papić, I. Radivojević i dr.
i da je selekcija ove godine uvrstila fil-
move: S. Zaninovića, K. Aćimovića, A.
Ilića, B. Žižića, B. Hladnika, D. Lazića,
V. Babića i još neke, u informativnu sek-
ciju, čime je, ove druge praktično odstra-
nila sa ovogodišnje smotre, a znamo da su
upravo ovi ubirali nagrade na festiva-
lima.
Ne upuštamo se u objektivnost selektiv-
ne komisije, ali stiče se utisak ili su
se naši najeminentniji filmski stvaraoci
kratkog filma zamorili, ili su ih okupira-
li drugi mediji igrani film i, osobito, te-
levizija. Da je to tako vidi se i iz či-
njenice da je gro prikazanih filmova s
područja opštih istina i da u postupku
njihova stvaranja ima reporterskog nači-
na informisanja, kako to odgovara tele-
viziji, obrnuto od puta da se dobije ambi-
jent, pravom kreacijom. Televizijska re-
portaža zamenila je kreativni dokumenta-
rac.
Nekadašnja godišnja produkcija od 150.
do 180 kratkih filmova ove godine je sve-
dena na samo 86. Zato je način vrednova-
nja (prvo selekcija, a zatim nagrađivanje)
potpuno neodrživ: i zbog drastično sma-
njene proizvodnje i zbog slučajeva elimi-
nacije nekih filmova nesumnjivih kvali-
teta sa izraženom sociološkom i estetskom
funkcijom.
I sistem nagrađivanja je zastareo i pre-
živeo. Od 52 filma prikazana u zvaničnoj
konkurenciji nagrađeno je 25, mada je jed
va desetak na nivou prosečnih prošlogo-
dišnjih filmova. Posebno je pitanje pi-
tanje objektivnosti žirija i kriterijuma u
nagrađivanju filmova
ovogodišnjoj
smotri. Ne upuštajući se u raspravu o to-
me da li su nagrađeni »pravi« autori, uti-
sak je da su neke odluke žirija čudne i
da je, s obzirom na malobrojnost dobrih
filmova, dodeljeno mnogo nagrada, (bez
obzira na postojeće propozicije). I jedan
mali kuriozitet od 25 nagrada samo je
7 dodeljeno jednoglasno, ostale većinom
glasova »sinhroni« rad žirija po siste-
mu »ho-ruk<<.
Napomenimo i to da ove godine nije.
dodeljena nagrada »4. jul« za najbolji
film s temom iz NOB-a i revolucije. Ob-
razloženje je... »da se sa žaljenjem
konstatuje da u godini kada proslavlja-
mo jubilej pobede nad fašizmom i 30-go-
dišnjicu oslobođenja zemlje, u inače ma-
lobrojnoj produkciji 22. festivala, žirl
nije izdvojio ni jedan film koji bi jedin-
stvenim kvalitetom ideje i realizacije za-
služio da bude posebno istaknut«..
Ovom saopštenju nije potreban komen-
tar.
Zato ćemo reći koju reč više o produk-
ciji Vojnog filmskog centra »Zastava fil-
ma«, jer je to jedina filmska kuća u nas
koja neprekidno neguje u filmu slobodar-
sku i borbenu tradiciju našeg oslobodi-
lačkog rata i revolucije..
Ova naša renomirana filmska kuća po-
slala je na festival šest filmova: tri do-
kumentarna, dva kratka igrana i jedan
namenski. Četiri su uvršćena u zvaničnu
konkurenciju, a dva su prikazana u in-
formativnoj sekciji.
Dokumentarni film »VIŠE OD BRAT-
STVA« reditelja Zvonimira Sakside, ra-
đen po scenariju R. Đurovića, M. Sekuli-
ća i režisera, potresna je umetnička priča
o 8.000 Slovenaca proteranih 1941. godine
u Srbiju radi stvaranja životnog prostora
u Sloveniji i njene germanizacije. Film
govori o sudbinama ljudi iz Štajerske i
Gorenjske otrgnutih od ognjišta »sa onim
što se u rukama može poneti«. Danas,
svake druge godine, »vozom bratstva i
jedinstva« dođu u posetu nekadašnji iz-
gnanici svojim tadašnjim domaćinima u
Srbiji, koji su ih u surovim uslovima rata,
bratski prihvatili. Ovo delo dvojako je
značajno: što se u njemu nadahnuto govo-
ri o bratstvu i jedinstvu dvaju naših na-
roda iskovanom u ratnoj nevolji i što na
svojevrstan način opominje na opasnost
od austrijskog revanšizma i na borbu slo-
venačke manjine u Koruškoj za svoja
nacionalna prava.
»CRVENI SNEG NA POHORJU« redi-
telja Jože Pogačnika, rađen po scenariju
Đorđa Radišića, dokumentarni je film u
kojem se na poetski način govori o 68
boraca partizanskog Pohorskog bataljona
koji su 8. januara 1943. godine u gustoj
šumi na planini Pohorju svi izginuli bo-
reći se protiv 3.000 do zuba naoružanih
fašista. Crvenom krvlju obojili su pro-
planke Pohorja pod dubokim snegom,
slobode radi. Film govori i o teritorijal-
noj jedinici koja danas nosi ime bataljona
i o tome kako mladi sada doživljavaju
tragičnu sudbinu izginulih vršnjaka. Oni
danas u miru predano uče da bi sutra,
ako zatreba, mogli dostojno braniti slo-
bodu svoje zemlje.
Kratki igrani film »IMALA JE PET-
NAEST GODINA«, koji je režirao Štefan
Zagorjan, po scenariju M. Sekulića i auto-
ra, a muziku je napisao dr. J. Jovićević
dirljiva je pripovest o junaštvu našeg
najmlađeg narodnog heroja, skojevke
Mike Bosnić, koja je, žrtvujući svoj tek
naslućeni život, skinula ćebe s partizan-
skog tenka i time omogućila da on dalje
dejstvuje. Inspirisan ovim fragmentom iz
naše revolucije (to je bilo 25. maja 1944,
prilikom nemačkog desanta na Drvar),
autor je uspešno ispričao taj događaj, ko-
ji je uvršćen u plejadu mnogobrojnih
herojskih podviga naših omladinaca
u NOR-u.
Reditelj Radomir Šaranović snimio je
kratki igrani film »BATALJON JE OD-
LUČIO«, za koji je scenario napisao pu-
kovnik Špiro Ivanišević, a muziku Zoran
Hristić. Pretposlednje godine rata trojica
mladih partizana, u jednom selu, obraču-
navaju se s grupom četnika. U jednoj ku-
ći izazovno postavljena sofra za gozbu.
Gladni i iznemogli mladići podležu is-
kušenju i samovoljno uzimaju hranu, ali
deo nose svojim drugovima, u jedinicu.
Onim prvim postupkom oni čine težak
prekšaj, skrnave moralne norme naše re-
volucije, za šta se kažnjavalo smrću.
Uzimajući u obzir njihovu mladost, okol-
nosti pod kojima je prekršaj učinjen i to
što su hrane doneli i drugovima, bataljon
glasa da se mladići ne kazne. Tema je dob-
ro pogođena, ali su uprošćeni rediteljev
postupak i anemična gluma doprinela da
film deluje neubedljivo i naivno.
Film »SAVLADATI PANIKU«, u re-
žiji i po scenariju Vuka Babića, delo je
iz serije filmova o strahu. U njemu se na
duhovit način govori o fenomenu straha
i panike i o tome kako da se oni savla-
đuju.
Tema dokumentarnog filma »KAPE-
TAN JANKO«, u režiji Gorana Paskalje-
vića je primeran rad starešine JNA, koji
za svoje požrtvovanje u vaspitno-obrazov-
nom izgrađivanju vojnika dobija visoko
priznanje, nagradu »22. decembar«.
Uvereni smo da je jedna etapa u pro-
dukciji našeg kratkometražnog filma za-
vršena i da druga u izmenjenim društve-
nim odnosima, započinje. Generacija, stva-
ralaca koja dolazi uneće u našu kinema-
tografiju, nadajmo se, novo, i imaće u sva-
kom pogledu snage da otisne naš kratki
film iz plićaka prema matici i da se uhva-
ti ukoštac s brzacima i virovima ljudskog
i društvenog življenja. Očekujemo da će
23. smotra kratkog filma to pokazati i
da će se on opet vinuti u vrhove svetske
kinematografije.
Bora MARKOVIĆ
Stevan Dukić: Ranjenik, drvo, 1966.
Kadar iz filma Bataljon je odlučio reditelja R. Šaranovića, proizvodnja »Zastave filma«
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Film in TV Nagrade Festivali
- Archival material identifier
- 1975-03-01-31_799-7