Vlast kao opsesija
M. T., Oslobođenje, 5. 6. 1964
Access to this article is restricted
Some content is only available to users with approved access due to copyright protection.
-
Fill in the application
Apply for access
Access to the materials will be granted for 30 days.
-
Log in
I already have access
Log in with the password you have chosen.
„JULIJE CEZAR“ U IZVOĐENJU SRPSKOG NARODNOG POZORIŠTA IZ NOVOG SADA
Vlast kao opsesija
Razgovor sa direktorom drame i rediteljem Novosadskog pozorišta Dimitrijem Đurkovićem i glumcem Stevanom Šalajićem
Sarajevskoj publici sinoć su se predstavili članovi Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada izvođenjem „Julija Cezara“, u režiji Kazimježa Dejmeka.
Tragediju „Julije Cezar“ Srpsko narodno pozorište uvrstilo je u svoj repertoar u ovoj sezoni želeći da se na taj način pridruži proslavi 400-godišnjice velikog dramatičara.
Htjeli smo, osim toga — rekao je direktor drame i reditelj Novosadskog pozorišta Dimitrije Đurković — da postavimo jedno Šekspirovo djelo koje još nije bilo izvođeno u našem gradu. Režiju smo povjerili istaknutom poljskom reditelju Kazimježu Dejmeku u prvom redu zbog toga što se on već duže vremena zanima problemom društvenog i političkog dejstva teatra. Mislim da je on veoma pogodna ličnost da postavi ovu Šekspirovu tragediju koja u sebi nosi i neke veoma aktuelne asocijacije na zbivanja u današnjem svijetu. Jedna od tema koja opsjeda Dejmeka kao artistu je vlast, a ona je prisutna i bitna i u tragediji „Julije Cezar“. To je bila osnova na kojoj je Dejmek gradio predstavu.
Saradnju sa Kazimježom Dejmekom nastavio je Dimitrije Đurković — mi smo ocijenili kao značajan rezultat i dragocjeno iskustvo koji svakako neće ostati usamljeni. Tako se u varšavskom Narodnom teatru upravo priprema premijera najnovije drame savremenog jugoslovenskog pisca Đorđa Lebovića „Haleluja“, koju će takođe režirati Dejmek.
Jednu od značajnijih uloga na sinoćnjoj predstavi tumačio je poznati novosadski glumac Stevan Šalajić. Zamolili smo ga da kaže nekoliko riječi o svojoj interpretaciji Marka Bruta.
Nastojao sam da lik Marka Bruta ostvarim sasvim specifičnim sredstvima koja su meni bila dostupna. Jer, ja ni po svom fizičkom izgledu ni afinitetima nisam u mogućnosti da glumim heroja u klasičnom smislu. Zbog toga sam ovaj lik gradio diskretnim sredstvima, bazirajući se gotovo isključivo na misaonoj liniji uloge.
Scenografska rješenja i nacrte za kostime dao je takođe poznati poljski karikaturista Andžej Stopka.
M. T.
This article has not been reviewed yet.
- Categories
- Gledališče Dramatika
- People
- Đorđe Lebović
- Archival material identifier
- 1964-06-2401-2500_2212